Skandal s dodjelom podsticaja Ministarstva privrede HNK-a: Brojne žalbe, traži se poništenje konkursa i odgovornost ministra Laketića

Ministarstvo privrede HNK-a, na čijem je čelu Željko Laketić, za ukupno 244 pravna subjekta dodijelilo je 1,7 miliona KM podsticajnih sredstava.

Dok je na službenoj stranici Ministarstva objavljen popis onih koji su dobili sredstva, nema popisa onih koji su zadovoljili formalno-pravne uslove, a sredstva nisu dobili zbog, kako stoji, „nedostatka sredstava“, što je vrlo dvojbeno pitanje.

Do kraja ovog mjeseca trebali bi biti zaključeni ugovori i isplaćeni podsticaji, a pitanje je hoće li do isplate uopće i doći zbog brojnih žalbi.

Veliko nezadovoljstvo

Naime, na adresu ministarstva pristigle su brojne žalbe nezadovoljnih aplikanata, vlasnika zanata i preduzeća koji ističu kako je izbor korisnika podsticaja bio netransparentan, da su neki ostali bez pomoći iako zapošljavaju stotine radnika, dok su drugi, bez ijednog, dobili izdašna sredstva.

Sumnjaju i na malverzacije i politikanstvo, trošenje javnog novca u političke svrhe i traže poništavanje konkursa i raspisivanje novog, kao i odgovornost ministra Laketića i angažovanje pravosuđa.

Kako se već sada doznaje, mnogi aplikanti za dodjelu podsticaja smatraju kako su zakinuti, te nisu zadovoljni ni iznosom dobijenih sredstava, a još manje su zadovoljni oni koji zapošljavaju i do nekoliko stotina radnika, a ostali u bez podsticajnih sredstava.

Radi se Odluci o odabiru korisnika podsticajnih sredstava Ministarstva privrede s pozicije ‘Subvencije privatnim preuzećima i preduzetnicima’, utvrđene izmjenama i dopunama budžeta HNK-a za 2022.godinu, a po javnom pozivu od kraja oktobra.

Žalbe: Novac dodijeljen za preprodavače kineske robe, a domaći obrtnik zakinut

Dnevni list došao je u posjed mnogih žalbi zanatlija i vlasnika preduzeća. Jedan od vlasnika zanata, tako, navodi: “…u ateljeu gdje se odvija djelatnost ne prodaje se niti jedan proizvod koji nije nastao ručnim radom i na tradicionalan način u Mostaru…aktivno radim na očuvanju i promovosanju zanatskih vještina i umijeća obavljanja djelatnosti ručnim radom i na očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa BiH”.

Ali, iako je ovaj poznati mostarski zanat zadovoljio sve odredbe propisane javnim pozivom, ostao je bez potrebnih podsticajnih sredstava. Istovremeno, iste su, kako i sam vlasnik zanaatnavodi, dobili zanati ili preduzeća koja preprodaju kineske i turske proizvode.

“LOT 3 je po svojoj prirodi namijenjen prvenstveno zanatlijama, kao što sam ja i moje kolege, a nažalost, samo nas je nekoliko u Mostaru koji smo se odlučili održavati spomenuto nasljeđe. Kao takvi, smatram da trebamo imai prednost nad zanatima koji su dobili istu ili sličnu kvalifikaciju djelatnosti, a bave se preprodajom raznih proizvoda, pretežno kineske ili turske robe ili nekim drugim djelatnostima. Ne želim minorizovati rad ostalih, ali želim istaći kako nije pravedno da moj zanat drugu godinu za redom bude izostavljen s liste korisnika sredstava i pored ispunjenih formalno-pravnih uslova, a zbog 9nedostatka sredstava9. Tim više, što se z godine u godinu ista imena provlače na listi odabranih, od kojih neki čak imaju po dva ili više zanata u ličnom ili porodičnom vlasniku, te često dobijaju podsticaje za više njih, a bave se većinski ili 100 posto preprodajom uvezene, mašinski proizvedene robe…”, stoji, između ostalog, u žalbi poznatog mostarskog obrtnika.

U brojnim žalbama, nezadovoljni vlasnici zanata i poreduzeća imaju opravdane primjedbe kako je mjerodavno Ministarstvo privrede HNK-a primijenilo “potpuno netransparentan sistem bodovanja koji nije precizno definisan”.

Traži se odbacivanje odluke ministra Laketića

„Javnosti nije dostupan popis svih aplikanata, niti broj bodova koje su pojedini aplikanti osvojili, lista s odbijenim aplikantima je nepotpuna, jer su izostavljeni svi oni koji su ispunili formalno-pravne uslove za dobijanje podsticaja. Smatramo da je sve to namjerno napravljeno kako bi se omogućile razne malverzacije, a smanjila mogućnost dokazivanja istih“, ističe se u jednoj od žalbi.

Pozivaju na uvid priloženih žalbi kao i na popise odabranih korisnika podsticajnih sredstava Ministarstva u posljednje tri godine.

„Pozivamo da po osnovu toga odbacite usvajanje Odluke odgovornog ministra Željka Laketića i uputite istog na reviziju Popisa u skladu s načelima morala, društva, pravde i zakonskih propisa“, stoji u žalbi nekoliko vlasnika mostarskih zanata.

U žalbi vlasnika preduzeća iz Stoca, takođe, traže poništavanje Javnog konkursa, osnivanja nove Komisije i raspisivanje novog Javnog poziva, ali su i konkretniji te zaključuju kako je riječ o politizaciji, a sve poprima i još ozbiljnije stanje zbog iznesenih sumnji.

Ovo preduzeće je dobilo podsticajna sredstava, a istih se odriče, kako su naveli, „zbog činjenice da su pdsoticajna sredstva nesrazmjerno dodijeljena subjektima koji ne zadovoljavaju niti minimum iz javnog konkursa“.

Novac dodjeljivan onima koji su finansirali izborne kampanje?

„Primjer radi, dvostruko veći iznosi namijenjeni su pojedinim subjektima koji nemaju ni prijavljene djelatnike u 2021. godini, a pri tome imaju pet puta manji prihod, za razliku od našeg preuzeća kojem je namijenjen dvostruko manji iznos, a u 2021. godini imamo 11 zapsolenih“, jedan je od njihovih argumenata.

Pri tom navode kako je Komisija Ministarstva privrede favorizovala “političku podobnost pojedinih preduzeća”, a diskriminisala ostale.

I oni od Vlade traže poništavanje konkursa.

„Želimo vjerovati kako će novi Javni nkonkurs biti pravedniji i transparentniji, jer smo mišljenja da je prilikom realizovanja ovog o čemu govorimo očito došlo do politizacije i favorizovnja sljedbenika određenih političkih stranaka koji rukovode Ministarstvom. Nismo mi krivi ako se nečiji izborni rezultati ostali skromni i daleko ispod očekivanja, pa da se na nama iskaljuje odmazda dokidanjem pripadajućih podsticajnih sredstava, dok se s druge strane ta ista sredstva dodjeljuju onima koji su dijelom sufinansirali i izborne kampanje i projekte, a u izbornom rezultatu nisu dobili pokriće“, navodi se ozbiljna sumnja koja već prelazi u sferu angažovanja pravosuđa.

Vlasnici upozoravaju kako će biti primorani pomoć zatražiti od istražnih i pravosudnih institucija.

Tri LOT-a

Sredstva iz LOT-a 1, u ukupnom iznosu od 250.000 KM, Podsticaj preduzetnicima početnicima, dobilo je ukupno 68 zanata i preduzeća, dok je LOT 2 ‘Podsticaj tehnološkom razvoju i digitalizaciji’, obuhvatio 47 preduzeća, a ukupni podsticaji iznose milion KM, dok se LOT 3 odnosio na podsticaje obrtima, starim i tradicionalnim djelatnostima. Finansijski podsticaji iz ovog LOT-a su u ukupnom iznosu 450.000 KM, a pomoć je dobilo ukupno 137 pravnih subjekata.

(Dnevni list)