Adnan Smailbegović
FOTO: AA
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, u intervjuu za Faktor govori na koji način planiraju u ovoj godini povećati radnicima plaće do 400 KM. Da li bi to povećanje išlo “preko leđa” federalnog budžeta, Vlade Federacije BiH? Objasnio je kako bi 11 posto doprinosa uplaćivali na ovaj “dodatak” koji bi iznosio do 400 KM, da li bi time oštetili penzioni i zdravstveni fond…
Kako ste zamislili vašu inicijativu? Zapravo, vi ste već preko ovlaštenih predlagača zakona uputili u parlamentarnu proceduru inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak.
Mi smo krenuli od jedne pretpostavke da ustvari pokušamo da što više novca dobiju radnici, a s druge strane da penzioni i zdravstveni fond ipak ne izgube, da ne ugrozimo fondove. Ideja je ustvari da se nivo doprinosa zadrži na ovogodišnjim, na osnovicama koje jesu u ovoj godini, a da se povećanje do 400 KM plaća praktično samo 11 posto doprinosa umjesto ovih 41,5 posto koji su puni doprinosi na bruto plaću.
Šta bismo time dobili?
– Dobili bismo da fondovi, PIO, zdravstveno, nezaposleni ne gube prihode, a s druge strane, puno više novca dobili bi radnici od tog povećanja. To je neka ideja i druga stvar ono što smo mi tamo tražili je da se to odnosi samo na realni sektor. Mi smo rekli da je to za privredna društva i obrtnike. Nismo obuhvatili javni sektor, to je nešto što država s njima upravlja i oni znaju kakvi su im prihodi.
Poučeni iskustvom sa ovih 1.080 KM, pogledajte svi, protesti, štrajkovi i sve ostalo što se desilo za ovih 1.080 KM, desilo se u javnom sektoru. Kod privatnika nijedan jer je očito drugi odnos radnika u privatnom i javnom sektoru. Stoga je fokus samo na privredna društva i obrte. Tu će ući i komunalna djelatnost, ali ne i administracija javnog sektora.
Je li govorite samo o povećanju minimalnih ili svih plaća u realnom sektoru?
Pričamo o povećanju svih plaća. Dakle, ovdje bi se otvorila mogućnost koliko ko može da poveća plaću. Nije nužno. Ukoliko neko bude podizao plaću više od 400 KM, onda bi plaćao na tu razliku pune doprinose. Ideja je da zaštitimo i poboljšamo standard najvećeg dijela radnika u privatnom sektoru i na tim nekim plaćama koje su vjerovatno od minimalca do prosjeka.
Mislite li da će u Vladi FBiH pristati na to?
Pa vidite, ne mora Vlada pristati, bitno nam je da ubijedimo Parlament FBiH. Imali smo sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritorij Federacije i naš prijedlog je jednoglasno prihvaćen i od predstavnika granskih sindikata i Vlade, tako da nam to daje optimizam. Radimo i sa parlamentarnim strankama, objašnjavamo šta to znači, lobiramo snagom argumenata da ovo ide na prvu sljedeću sjedinicu Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, da se usvoji po hitnom postupku i da se primjenjuje od januarske plaće.
U javnosti se komentariše kako želie povećati plaće radnicima “preko leđa” federalnog budžeta, Vlade FBiH.
Ne, to je greška. Naime, ono što se uplaćivalo zaključno sa decembrom za pojedinačnog radnika, to bi se i dalje uplaćivalo, plus bi se na razliku od 400 KM uplaćivalo 11 posto za PIO. Dakle, fondovi će dobiti, ali naravno prihodi neće rasti dinamikom kojom su do sada rasli. Znači, jedan veći dio bi išao radnicima.
Kada Vlada FBiH podiže minimalnu plaću, neprestano govori kako ne smiju opteretiti realni sektor, pa je i najnovije povećanje minimalne plaće skromno nekih 53 KM. Tačnije sa 543 KM na 596 KM.
Ma vidite, pitanje minimalne plaće je staro, o kojem diskutujemo toliko dugo vremena. Kroz minimalnu plaću se moraju gledati dva aspekta, to govori Međunarodna konvencija rada čiji je potpisnik BiH. Treba da se vodi računa o minimalnim potrebama radnika, a s druge strane se mora gledati ekonomska situacija da povećanje plaće ne bi pogoršalo ekonomsku situaciju.
Ukoliko odemo sa minimalnom plaćom previsoko i ako neki biznisi to ne bi mogli izdržati, doći će do gašenja radnih mjesta i kontra je efekat i to nikome ne ide u prilog, ni državi ni radniku ni poslodavcu. I tu treba biti vrlo obazriv. Albanija i BiH su dvije zemlje na svijetu koje imaju najveću minimalnu plaću u odnosu na prosječnu, a to je 55 posto. Sve zemlje imaju nižu. Pričamo o relaciji između prosječne i minimalne plaće. Minimalnu plaću u konačnici tržište reguliše.
Kada je riječ o povećanju od 100 do 400 KM plaća, da li bi se ta svota posebno označavala kod isplate?
To je već tehničko pitanje. Mi smo sa Poreznom upravom već razgovarali. Osnovica bi bila plaća posljednja tri mjeseca tako da smanjimo mogućnost zloupotreba. Ako je neko imao plaću 900 KM u posljednja tri mjeseca, ne može biti manja, a ima pravo na subvenciju ako poveća plaću. On mora platiti pune doprinose na 900 KM, a ako hoće da mu da dodatnih 200 KM više, na njih plaća subvencionirane doprinose, tačnije 11 posto.
