Sa jednog od sastanaka gdje se dogovaraju mjere za veće plaće radnika
Metaloprerađivački sektor bosanskohercegovački lider je u izvozu, iako ima brojne probleme od nedostatka radne snage svih profila i sa iznenađujuće malim plaćama te iskusni radnici odlaze u inostranstvo gdje im se nude dobre plaće.
Prema zvaničnim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u robnoj razmjeni metaloprerađivački sektor ima najbolje rezultate, a u ukupnom izvozu učestvuje sa 41,5 posto. U prvom polugodištu 2022. godine iz BiH su izvezeni proizvodi u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi maraka, što je više za 42 posto u odnosu na isti period 2021. godine. Ovakvom rezultatu najviše je doprinijelo povećanje izvoza aluminija i njegovih dijelova, zatim dijelova od željeza i čelika, kao i izvoz elektroindustrije.
Obim narudžbi, posebno iz inostranstva, povećava se svakodnevno, ali nema dovoljno kvalifikovane radne snage svih profila sa iskustvom da proizvedu naručenu robu. Trenutno radnici metalskog sektora imaju najnižu plaću u iznosu od 774,40 maraka, rekao je u razgovoru za Faktor Bajro Melez, predsjednik Sindikata metalaca FBiH (SMFBIH).
– Neophodno je i dalje raditi na povećanju plaća i uopće životnog standarda. Sindikat metalaca sa Udruženjem poslodavaca FBiH potpisao je da se sa 3,5 satnica poveća na 4,4 KM, i to na neki način ide u prilog ublažavanju jako teške situacije u kojoj su se našli radnici – kaže Melez.
Predsjednik Sindikata metalaca ističe da bez rasterećenje privrede i nameta koji direktno utječu na status privrednih društava i na kraju samih radnika, neće se mnogo poboljšati životni standard.
– U tom kontekstu pokrenuta je inicijativa pravljenja zajedničkog dokumenta i potpis protokola o provedbi politike na nivou Saveza samostalnih sindikata BiH i Udruženja poslodavaca u vezi sa zajedničkim nastupom prema vlastima u kojem bi neke od aktivnosti bile usmjerene na umanjenje poreza i drugih nameta, zatim smanjenja sive ekonomije i novozapošljavanje. Potrebno je provesti niz aktivnosti poput izmjena zakona koji regulišu korisnike Službi za zapošljavanje, izradu kvalifikacione strukture prijavljenih na biroe, definisanje deficitarnih zanimanja i provođenje programa prekvalifikacije u skladu sa potrebama tržišta, te dualno obrazovanje – pojašnjava Melez.
Cilj je da se znatno poboljša životni standard te da se radniku, konačno, prizna status “dostojanstveni radnik”, smatra Melez.
– Trenutno smo u fazi implementacije potpisanog granskog kolektivnog ugovora. Moramo istaći da imamo određena saznanja i aktivnosti koji bi mogli narušiti odnose između nas i Udruženja poslodavaca u dijelu osporavanja potpisa kolektivnog ugovora. Ističemo da stečena prava radnika dostignuta granskim kolektivnim ugovorom niko neće umanjiti ni po koju cijenu, te da ćemo u odbranu naših prava iskoristiti sva zakonom dozvoljena sredstva koja do sada nikada nisu korištena – kaže Melez.
Dešavanja na svjetskoj sceni, najviše uzrokovana agresijom Rusije na Ukrajinu, diktiraju kretanja na tržištu.
– Dolazimo u fazu totalnog poremećaja prometa roba, zatim enormnog poskupljenja materijala, divljanje inflacije, što uzročno-posljedično ima za efekat destabilizaciju privrede, pa i to ugrožava težak položaj radnika. Pred nama je veliki zadatak i obaveza da se putem Ekonomsko-socijalnog vijeća i najavljenog zajedničkog djelovanja granskih sindikata i Udruženja poslodavaca prema zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, izborimo za bolji status i standard radnika, kako nas inflacija ne bi progutala – zaključuje Melez.
