Sinoć je u amfiteatru Srednje škole Konjic održan prigodan program povodom 38. godišnjice od smrti istaknutog flozofa, estetičara, kritičara Kasima Prohića.
Članice Sekcije društvenih nauka Srednje škole Konjic: Naida Bašić, Elma Macić, Lamija Dženetić, Šejla Granulo i Ilda Košpo govorile su o životu, djelu i o analizi Prohićevih djela, pod mentorstvom profesorice Sevle Krivić.
Profesorica Krivić je istaknula da je velika čast i zadovoljstvo govoriti o profesoru Prohiću, ali da nije lako naći prave riječi za velike ljude.
„Ako bih morala odgovoriti na glavno pitanje filozofije „Šta je čovjek?“ moj odgovor je da je to Kasim Prohić, jer ga obilježavaju četiri vrline koje još pominje Platon u antičkoj Grčkoj, a to su: mudrost, hrabrost, skromnost i pravednost, jer bez toga nema čovjeka“ – obratila se prisutnima Sevla Krivić, istaknuvši da bi izdavačke kuće trebalo da štampaju nova izdanja knjiga profesora Kasima Prohića.
Kemal Prohić, sin Kasima Prohića je sa svojom porodicom prisustvovao ovom događaju. „Hvala svima koji čuvaju uspomenu na moga oca, kojeg se sjećamo zbog njegovih djela i njegove ljudskosti“ – poručio je Kemal.
Profesor Kasim Ihtijarević govoreći o Kasimu Prohiću je rekao da je on svoj život temeljio na najvećim ljudskim vrlinama: iskrenosti, skromnosti, znanju i svemu što filozofija nudi kao jedan od izlaza od zamki vremena u kojem čovjek živi. Mi danas živmo u vremenu gdje je materijalizam toliko dominantan i „gazi“ ono na čemu se temelji dostojanstveno ljudsko biće“ – izjavio je Ihtijarević.
U amfiteatru Srednje škole Konjic su bili prisutni srednjoškolci, profesori, članovi porodice Kasima Prohića, te poštovaoci njegovog lika i djela.
Narodni univerzitet Konjic je povodom 38. godišnjice od smrti Kasima Prohića večeras organizovao reprizni online program iz 2020. godine, uz učešće Dževada Karahasana, Senadina Lavića, Senadina Musabegovića, Sanjina Kodrića, Seada Šemsovića, Irme Marić, Stevana Tontića i Hasije Borić-Stojić.
Kasim Prohić je bio bosanskohercegovački filozof, profesor estetike i savremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Rodio se u Glavatičevu, kod Konjica 1937. godine. U svom rodnom gradu je završio gimnaziju, a tokom školovanja pisao je poeziju i objavljivao u omladinskim časopisima.
Na sarajevskom Filozofskom fakultetu diplomirao je 1960., a već sljedeće godine je izabran za asistenta profesora Fohta na katedri za estetiku. Godine 1980. objavljuje u “Nolitu” studiju “Prizma i ogledalo”, koja sadrži tri velika eseja o autorima čuvene kritičke filozofske škole: Lukaču, Blohu i Adornu. Za “Prizmu i ogledalo” dobio je nagrade Nolit i Veselin Masleša. Iste godine postaje dekan Filozofskog fakulteta, a na dužnosti ostaje tri godine, kratko do pred svoju smrt. Umro je nakon kratke i teške bolesti sa navršenih četrdeset sedam godina u zagrebačkoj bolnici Rebro 30.11. 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.
Profesoru Kasimu Prohiću je posthumno dodijeljena Plaketa sa zlatnim grbom Općine Konjic.
