Pričaju o izumiranju zanata, a onda nas izjednače sa salonima ljepote, ribogojilištima i marketingom
Mostarske zanatlije tvrde da su u očima Ministarstva gospodarstva HNK izjednačeni sa salonima ljepote, ribogojilištima, taxijima, digitalnim marketingom. Osim toga, žale se na veliku netransparentnost ovog resora kojeg vodi Željko Laketić i da su potpuno u podređenom položaju.
Denis Drljević, vlasnik obrta AbrakaBakra koji se bavi kovanjem bakra i izrađivanjem suvenira za hercegovina.info je podijelio razloge koji zanatlije tjeraju u propast.
“Ministarstvo gospodarstva HNŽ godinama piše samo broj bodova. Recimo, 2019. čak i nema bodovanja te piše samo tko je koliko dobio novca, a za ovu godinu nisu objavili apsolutno ništa, što je smiješno i apsurdno. Također, nitko još ne zna kako se što boduje, kao ni koliko tko dobije za što bodova. Jednom sam pročitao da je jedan od kriterija broj zaposlenih. Uredu, ali gdje piše koliko jedan zaposleni nosi bodova?”, kaže nam ovaj Mostarac.
Drljević kaže kako je pomoć od ministarstva moguće dobiti kao novootvoreni obrt jer i nije neka pretjerana navala, ali i da je skoro nemoguće primirisati ‘lovi’ narednih godina kada ste već ušli u posao.
“Laketićevo ministarstvo ne objavljuje nikakve podatke. Nigdje ne možete pronaći informacije tko je odbijen i zašto je netko odbijen. Ne postoje ni liste kandidata koji su aplicirali. Ukoliko nekad i bude, kratko se pojavi i izbriše se, ali generalno se ništa na stranicama ne može pronaći”, nastavlja.
Ljudi koji se bave zanatima posebno su izrevoltirani licemjerjem kada se priča o toj vrsti poslova jer su svima puna usta patetike kako su to poslovi koji izumiru, da nema nitko nastaviti tradiciju, ali istovremeno Vlada HNŽ u isti koš trpa njih i druge vrste obrta.
“Među poticaje o obrtima i starim tradicionalnim djelatnostima pripadaju svi mogući obrti iz županije, nemoguće je tko je sve u istoj kategoriji. Recimo, stari zanati su izjednačeni sa salonima ljepote, prijevoz otpada, ribogojilišta, taxi, računovodstvena agencija, digitalni marketing, uzgoj voća i povrća. Problem je i kod poduzetnika koji se bave starim zanatima na osnovu rješenja o tome, ali oni se uopće ne bave nikakvim zanatima. Eventualno uvezu nešto iz Kine što ‘baca’ na stare zanate”, ističe vlasnik AbrakaBakra koji je svoj obrt razvio u Starom gradu.
Priča o poticajima Ministarstva gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije.
Pravo na žalbu je 7 dana, a rok za prijavu 15 dana. Kako ističe naš sugovornik to je premalo obzirom s kakvom infrastrukturom se bore i da rijetko imaju adekvatne i brze informacije.
“Rok za prijavu 15 dana, što je prekratko s obzirom na brzinu kojom službe rade. Prekjučer sam sam nazočio sređivanju ubrzanog izdavanja dokumenta čovjeku koji je predao isti taj dan, dok su u isto vrijeme poslali kući ženu koja je predala tri dana ranije, a meni koji sam predao 6 dana ranije rekli da dođem po isti dokument sutra. Kada sam im rekao da je u redu tako, jer nemam vezu kao taj kojem sređuju isti dan, onda su mi uradili odmah riječima ‘evo, bit ću dobra, odmah ću ti srediti’. Na stolu imaju stotine zatjeva, a obrađuju jedan po oko pola sata. Vjerujem da mnogi ljudi neće stići dobiti potrebne dokumente i predati. Na gradskoj upravi nakon predavanja zatjeva za izdavanje uvjerenja o neprestanku rada obrta, zatjev obrađuju nekoliko dana, a onda ga šalju poštom na adresu, umjesto da se može preuzeti sljedeći dan na istom šalteru – šalter protokol na kojem nikada nije gužva kao na šalteru za ovjeru dokumenata”, zaključuje ogorčeno Denis Drljević.
Već je svima na medijskoj sceni poznato da Ministarstvo privrede HNK ne odgovara na novinarske upite, pa tako nisu ni ovoga puta prokomentirali situaciju sa zanatlijama.
Hercegovina.info
