U utorak 15. novembra održana je konstituirajuća sjednica novog saziva Narodne skupštine Rs-a. Po demokratskom običaju, ovakve su sjednice uvijek svečanog karaktera osim u Banjoj Luci. Zasjedanje su obilježile rasprave vlasti i opozicije, a glavnu ulogu imala je predsjedavajuća Nataša Radulović (SNSD), koja je pokazala na praktičan način kako demokratiju doživljava i provodi Dodikov režim.
Nažalost, mnogo je isključiviji i brutalniji odnos uobičajen prema Bošnjacima u ovom entitetu, ali to nije zanimljivo stranim ambasadama i udruženjima koji inače žive od borbe za ljudska prava.
DISKRIMINACIJA KONSTITUTIVNIH NARODA KROZ INSTITUCIJE
Bošnjaci i Hrvati su od osnivanja bosanskohercegovačkog entiteta Republika srpska građani drugog reda. Njihova borba za bolji status svoje zajednice je vrlo zahtjevna i iscrpljujuća. Međutim, srpske stranke su odavno otišle više koraka naprijed kad je u pitanju slabljenje političkog položaja druga dva konstitutivna naroda. Proces koji se zadnja tri izborna ciklusa razvija kad je u pitanju predstavljanje Bošnjaka i Hrvata u manjem entitetu jeste učešće podobnih kadrova u srpskim strankama koji zauzimaju pozicije koje po Ustavu i zakonima pripadaju konstitutivnim narodima. Na taj način se zadovoljavaju zakon i procedure, a funkciju dobivaju oni pojedinci koji samo imenom i prezimenom pripadaju svom narodu.
Ova praksa najviše je prisutna u vladajućem SNSD, ali ni “opozicione” stranke nisu imune na ovu pojavu.
“Sama pojava ulaska Bošnjaka u srpske partije nije ništa novo u ovom dijelu Bosne i Hercegovine jer smo imali i Bošnjaka koji su bili dio Vojske Rs, ovdje u Bijeljini gdje ja živim, kao i u Tesliću, Gradiški… Kada se završila Agresija na BiH, jedan dio Bošnjaka ostao je dalje da živi u Rs. Oni su bili privrženi vlasti ili iz straha ili drugih razloga su ostali i tako su se s vremenom pojedini počeli učlanjivati u srpske stranke i zauzimati pozicije koje su zakonom predviđene za Bošnjake. Na početku je to bio SDS, a kasnije SNSD i druge partije. Konkretno kod nas u Bijeljini imamo Arnela Malovića u PDP-u, a predsjednica Turističke zajednice Grada Bijeljine jeste Jasmina Abdulahagić, koja je dugogodišnja članica Socijalističke partije”, kaže za Stav Samir Baćevac, član Doma naroda Rs i Glavnog odbora SDA.
ELIMINACIJA PROBOSANSKE OPOZICIJE
Zbog ove pojave vrlo su lahke smjene lokalnog rukovodstva koje dolazi iz probosanskih stranaka, zbog čega i kad dobiju zakonom predviđenu poziciju rade pod pritiskom jer vladajući imaju “mehanizme” da instaliraju “svoje” Bošnjake.
“2007. godine su smijenili kadrove SDA u tadašnjoj Skupštini Bijeljine. Ja sam bio odbornik, a kolega Husein Camić je bio potpredsjednik Skupštine. Kako bi zadovoljili zakone o lokalnoj samoupravi i popunili bošnjačku kvotu, oni su za zamjenika načelnika izabrali Izeta Salihbegovića, koji je bio član Srpske radikalne stranke dr. Vojislav Šešelj. On je obnašao tu funkciju tri godine. U posljednje vrijeme svjedočimo da je taj virus ulaska Bošnjaka u srpske stranke sve izraženiji. Pet ministarskih pozicija koje po Ustavu pripadaju Bošnjacima obnašaju podobni pojedinci iz različitih srpskih stranaka”, kaže Baćevac.
UGROŽENA INSTITUCIJA VITALNOG NACIONALNOG INTERESA
“Zadnji izbori su pokazali novu dimenziju ovog negativnog procesa kroz izbor zastupnika u Narodnu skupštinu, gdje sad imamo tri SNSD-ova Bošnjaka koji će imenovati tri delegata, i u Vijeću naroda, gdje sad imamo pet Bošnjaka iz probosanskih stranaka i tri iz SNSD-a, a u ranijem sazivu bio je jedan Bošnjak iz Dodikove stranke. Nažalost, sad smo na ivici ostvarivanja prava na vitalni nacionalni interes i pitanje je kako će biti stanje na narednim izborima. Isti proces se dešava i kad su u pitanju Hrvati, ali njihovi sunarodnjaci iz HDZ BiH, odnosno HNS koji insistiraju na legitimnom predstavljaju ignorišu ovu pojavu”, upozorava Baćevac, koji smatra da ono što svi zajedno moramo raditi u narednom periodu jest da se zakoni i Ustav mijenjaju kako bi se zaštitila prava Bošnjaka i Hrvata jer Rs sve više postaje samo srpski ne samo u imenu nego i u svakodnevnoj praksi.
“Mi ćemo se i dalje prema našim mogućnostima boriti i truditi da predstavljamo interese Bošnjaka i da na ove anomalije ukazujemo. Potreban nam je šira pomoć posebno institucija iz Sarajeva kako bismo efikasnije zaštitili prava Bošnjaka”, uvjerenja je Baćevac.
Jasmin Spahić, potpredsjednik Skupštine opštine Bosanska Dubica, ukazuje već duže vrijeme na pojavu da sve veći broj Bošnjaka prodaje svoje glasove srpskim strankama i da ima sve više Bošnjaka koji kroz srpske stranke zauzimaju pozicije koje pripadaju našem narodu.
KUPOVINA GLASOVA
“Prije svega izražavam punu podršku Pokretu za državu, koji je, s obzirom na okolnosti, ostvario dobre rezultate, a to je pet mandata u Narodnoj skupštini, odnosno 36.000 glasova. S obzirom na pad broja glasova koje dobivaju probosanske stranke u odnosu na 2018. godinu, potrebno je analizirati razloge zašto se to dešava. Jedan od razloga je kupovina glasova od strane srpskih stranaka, čemu pogoduju loše ekonomske i socijalne prilike. Za takve aktivnosti ulaže se jako mnogo sredstava. Najviše takvih glasova generira SNSD i Ujedinjena srpska. S druge strane, od skupština opština do ministara u Vladi Rs sve je više Bošnjaka koje nisu kandidovale probosanske stranke, odnosno koji nisu dio Bošnjaka i ne zastupaju naše interese. Na taj način imamo sve manje legalnih i legitimnih predstavnika Bošnjaka”, kaže za Stav Jasmin Spahić.
“Kao potpredsjednik Skupštine opštine Bosanska Dubica stalno kroz razgovore, na terenu i u javnosti, upozoravam na ovu negativnu pojavu. Nije normalno da Bošnjak ili, ako ćemo reći, Bosanac i Hercegovac da prodaju svoj glas politici koja negira Genocid, bosanski jezik i našu državnost. Ova pojava je pogubna za sadašnjost i budućnost našeg naroda u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Mi se u narodnim izbornim ciklusima moramo bolje organizovati i zaustaviti ove procese kako bismo smanjili odljev glasova i kadrova u srpske stranke”, kaže Spahić.
Ova pojava je još pogubnija za Hrvate s obzirom na njihovu malobrojnost, ali to ne predstavlja problem za antidržavno djelovanje dvojca Dodik-Čović, što dokazuje da se podjele iz Karađorđeva, odnosno Graca, i dalje poštuju.
Stav
