Dječije odmaralište kod Dubrovnika – jedan od rijetkih slučajeva povrata bh. imovine u Hrvatskoj
Bosna i Hercegovina veoma rijetko ostvaruje povrat imovine u Hrvatskoj, bilo da se radi o imovini preduzeća ili državnih institucija. Crveni krst Novog Sarajeva, ponovo je, nakon 30 godina dobio u vlasništvo dječije odmaralište pored Dubrovnika. Ovo je pravni presedan u odnosu na poznate stavove hrvatskih vlasti, stav je stručnjaka. Zašto se i ostala imovina ne vraća Bosni i Hercegovini, hrvatske vlasti kažu ne postoji međunarodni ugovor.
Dječije odmaralište je korišteno od 1957. do 1991. godine. Četiri hiljade kvadratnih metara i pet objekata služili su kao prostor za škole prirode, oporavak djece nakon liječenja i odmaralište za penzionere. Vidljivo je da je prethodnih 30 godina bilo prepušteno propadanju. Borba Crvenog križa traje od završetka rata, a najveći problem je bio šutnja administracije u Republici Hrvatskoj. Na odgovor su čekali 10 godina. Poražavajuće, izostala je pomoć bh. vlasti.
ASAD KUČEVIĆ, sekretar Crvenog križa Novo Sarajevo
“Mi smo u ovom procesu bili sami. Ono što je sada važno u ovom periodu da izvršimo uknjižbu nekretnina u zemljišno-knjižnom uredu i da izvršimo procjenu potrebnih ulaganja da bi se odmaralište dovelo na nivo koji se može koristiti.”
Šute vlasti i kada je upitanju novac za obnovu. U Crvenom križu nadaju se pomoći, a obratiće se i vlastima u Hrvatskoj, a postoji mogućnost apliciranja za određene fondove EU, jer je imovina na području Unije. Zašto imovinsko-pravni odnosi između Hrvatske i Bosne i Hercegovine nisu nikada riješeni, iz hrvatskog ministartsva vanjskih i EU poslova navode – ne postoji međunarodni ugovor.
ANDREJA METELKO ZGOMBIĆ, Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske
“Taj ugovor bi onda omogućio razrješavanje svih imovinsko-pravnih pitanja kada je riječ o imovini pravnih osoba. Mi smo o tom ugovoru pregovarali, čak ja bih rekla nekoliko godina i već smo bili došli do samog kraja ugovor je bio spremna za potpisivanje, ali je BIH bila ta koja se povukla i nije htjela završiti ugovor.”
ASAD KUČEVIĆ, sekretar Crvenog križa Novo Sarajevo
“To bi bio jedan moćan alat koji bi pojednostavio, donošenjem sporazuma ne bi se automatski vratila sva imovina, ali bi dobili olakšan pristup povratu imovine.”
Tužbeni zahtjev je bio osnovan jer je Crveni križ pravni sljednik, pojašnjavaju stručnjaci, dok u drugim predmetima imamo problem dokazivanja pravnog sljednika, pogotovo u privatizaciji. Ovo je usamljen primjer jer nije nepoznanica da institucije Hrvatske trećim licima dodjeljuju imovinu BiH na korištenje, na osnovu Zakona o upravljanju državnom imovinom, navodi struka. Da li je onda došlo do promjene sudske prakse u Hrvatskoj?
ISMET VELIĆ, pravobranilac BiH
“Ovdje se radi o jednom konkretnom primjeru, pojedinačnom slučaju, koji u pravilu nema uticaja na druge predmete i slučajeve, ali naravno zauzeti stav, praksa onda bi bilo razumno očekivati jedan drugačiji odnos i u nekom drugom slučaju.”
MUHAREM CERO, stručnjak za državnu imovinu
“U ovom predmetu možemo postaviti dvije mogućnosti ili je došlo do promjene sudske prakse, što podrazumijeva da je došlo do promjene izvršne vlasti u Hrvatskoj bez promjene zakona, ili je cijela priča izmakla kontroli i ima se smatrati pravosudnim incidentom u odnosu na stavove vlasti u Hrvatskoj.”
Procjene su da je Hrvatskoj vraćeno 95 posto nekretnina koje su njihovi pravni subjekti imali na području naše zemlje, dok se povrat bh. imovine sveo na rijetke slučajeve. Zbog toga brojna imovina bh. preduzeća ostaje nedostižna, jer nema institucionalnog bavljenja u Bosni i Hercegovini imovinom koja se nalazi u Hrvatskoj.
BHRT/Novikonjic
