U Zemaljskom muzeju je otvorena izložba “Herbarium”, bosansko-danskog umjetnika Ismara Čirkinagića, a u kojoj su prikazane biljke pronađene na lokacijama masovnih grobnica. Ismar je za Klix.ba govorio o motivima izložbe te kako su nastali njegovi radovi.
Irfan Čirkinagić je vizuelni umjetnik rođen u Bosni i Hercegovini, ali je 1992. godine izbjegao u Dansku. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu je otvorena njegova izložba “Herbarium” koja prikazuje desetine biljaka koje su pronađene na mjestima masovnih grobnica.
Čirkinagić je u razgovoru za Klix.ba govorio o izložbi, ideji za početak prikupljanja biljaka te naposlijetku ličnom sazrijevanju kroz proces dokumentovanja masovnih grobnica.
“Ideja za prikupljanje biljaka s masovnih grobnica je došla kao dio procesa negdje početkom 2000-ih kad sam dolazio nazad u Bosnu i Hercegovinu i Prijedor. Prvo sam počeo fotografisati i dokumentovati mjesta egzekucija i masovnih grobnica. Onda se samim vremenom nameće priroda koja se puno pojavljuje na snimcima i buja”, započeo je Čirkinagić.
Otkrio nam je da “Herbarium” nije prvi projekat koji je uključivao masovne grobnice te da je prethodni uzrokovao da počne skupljati biljke pronađene na ovim lokacijama.
Foto: I. Š./Klix.ba
“Prije herbara napravio sam jedan rad gdje smo pokosili masovnu grobnicu i spakovali smo to sijeno u bale. I onda smo na vrh tih konstrukcija postavili stativ za sušenje veša te smo našli veš od ljudi koji su pronađeni u tim masovnim grobnicama. Ne eksplicitno odjeću koju su imali na sebi kad su ubijeni jer smo izbjegavali momenat senzacionalizma. Koristili smo odjeću koju su porodice sačuvale. Kad sam radio na tom radu bio sam fizički bliži sasušenom bilju”, pojasnio je.
“Vjerovatno odatle potiče ideja da se izdvoji biljka sama za sebe i kolika važnost može biti i simboličnost pojedinačne biljke. Tako je vjerovatno i počeo čitav projekat”, dodaje.
Umjetnost kao odraz ličnog traganja za odgovorima
Čirkinagić naglašava da su svi ovi projekti dio “nekih ličnih procesa gdje čovjek pokušava da nađe odgovore na neke stvari koje su se događale” te da je on kroz likovnu umjetnost tražio te odgovore.
Ovaj vizuelni umjetnik kazao je da cjelokupan projekat nije samo završni rad već da je to je čitav proces i odnosa sa ljudima i obilaska tih masovnih grobnica.
“Kada sam počinjao te projekte imao sam više energije da tražim odgovore. To je bilo ne samo istraživanje nego princip učenja kroz rad. Dok sam radio na projektu bio sam fokusiran da to uradim što bolje, da pronađem najbolji kadar – imate fokus na to. Onda kasnije kada se sve završi imate vremena da razmišljate o široj slici i pozadini i onda se sve vrati. Sve to ostavi traga”, objašnjava.
Foto: I. Š./Klix.ba
“Kad sam započinjao bilo koji od tih projekata nisam znao gdje će to završiti. Rijetko kad sam razmišljao hoće li to biti izložba i u kontekstu šta će to značiti za društvo. Nikad to nisu bile moje fokusne tačke pri razvoju radova”, kazao je.
O tome kako bi drugi mogli protumačiti njegove radove kaže: “Svi ti radovi su slobodni za interpretaciju – imaju svoj život kad dođu umjetnički prostor. Vjerovatno nećete pronaći dva ista stava ili dvije iste interpretacije umjetničkog djela.”
Ismar je ispričao kako je početkom studija na akademiji počeo da gravitira ka temama rata te da se dosta njegovih radova se odnosilo na teme rata u Bosni i Hercegovini i ono što se događalo oko Prijedora. Kaže kako su oni na svoj način korijenom vezani za događanja ovdje te da pokušava da ne pominje eksplicitno “šta i kako se zbivalo” već želi da budu otvoreni za interpretaciju.
Estetski prihvatljivi radovi koji nose težinu
Izložba Herbarium je prikazana u više navrata, a Čirkinagić kaže da su to radovi koji su bili “popularni” jer su “vjerovatno bili estetski prihvatljivi i dovoljno teški ljudima da nađu neku dubinu”.
“Imali su taj neki univerzalni pristup i bili svima shvatljivi pa su i prihvaćeni. Oni su koliko se sjećam bili prikazivani u Berlinu, između ostalog na više mjesta u Danskoj, u Liverpoolu, Istanbulu, a dva muzeja je imaju u svojim kolekcijama”, kazao je.
“Neke izložbe na kojima su radovi prikazivani bile su vezane za floru tako da je to bila jedna od mogućih interpretacija. Svako ima svoj razlog zašto se veže za neki umjetnički rad tako da su neki koji su izabrali rad čisto bili zadovoljni radom, a ne zbog narativa”, dodaje.
Prve posjete masovnim grobnicama opisao je kao mučne, ali naglašava da naknadno shvatite da se zapravo radi o jednom procesu.
“Nije morbidno to što bilje raste iz masovnih grobnica. Morbidno je to što je neko bio spreman da ljude ubije, da ih tako zakopa i sakrije. Ostalo su prirodni procesi”, poručuje.
Izložba biljaka iz masovnih grobnica u BiH prvi put otvorena kod nas
Kako bi dobio finalni rezultat kaže da je više puta fotografisao masovne grobnice prije nego je našao fotografije koje će koristiti za izložbu: “Često bi ponovo dolazio na iste lokacije. Također, mijenja se stanje grobnice, bilje raste. Kada se govori o skupljanju bilja zavisi od perioda godine šta ćete pronaći potom koje će biljke preživjeti proces sušenja”.
Biljke za Herbar je počeo skupljati početkom 2004. te kaže da je poslije to bilo periodično. Također, dogovoreno je da se radovi koji budu izloženi u sklopu ove izložbe poklone Zemaljskom muzeju i muzeju Ars Aevi.
Izložba “Herbarium” će u Zemaljskom muzeju BiH biti postavljena do 13. januara naredne godine.
Klix.ba
