Humanitarna organizacija Bošnjaka Danske “Most-Bro” osnovana je 2004.godine. Sjedište Most-Bro-a se nalazi u gradu Brande i broji 215 članova koji svojim mjesečnim prilozima kroz članarinu iz mjeseca u mjesec pomažu one kojima je pomoć potrebna. Predsjednik upravnog odbora je Faruk Jakić dok su ostali članovi odbora: Efraim Baraković, Ramo Begić, Emir Ovčina te Amir Redzepović.

Pored navedenih 215 clanova HO Most-Bro svojim povremenim donacijama pomažu rad ove organizacije i veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji žive u Kraljevini Danskoj. Organizacija je otvorena za saradnju sa svim ljudima u dijaspori. Cilj je da se organizaciji priključi što veći broj ljudi , koji bi svojim dobrovoljnim prilozima u vidu članarine, donacija, stipendiranja jetima pomogli projekte ove organizacije. Organizacija djeluje po islamskim načelima.

Organizuje se sakupljanjem i dijeljenje humanitarne pomoći i donacija u Bosni i Hercegovini. Pomoć usmjeravamo na one ugrožene pojedince i grupe koji su u teškoj materijalnoj ili zdravstvenoj situaciji, a nemaju nikakve druge pomoći odnosno na sve one koji su u stanju “potrebe”. Most -Bro je u ovih 13 godina postojanja organizovao i uspješno sproveo na stotine raznih akcija, a pomoć se usmjeravala tamo gdje je bila najpotrebnija. Poslijednjih nekoliko godina ukazuje se ogromna potreba za školskim inventarom u Bosni i Hercegovini te se organizacija usmjerila i u tom pravcu. Do sada je u škole u Bosni i H upućeno na desetine kamiona sa školskim tablama, stolicama, stolovima, kompjuterima, projektorima i ostalim sitnim inventarom.

Najveća akcija u kojoj je između ostalih Most-Bro bio kao organizator i pokretač je akcija pod radnim nazivom “poplave”. Poslije prve informacije o polavama Most-Bro i BH radio Odense pokreću hum. Akciju za prikupljanje pomoći u novcu, sredstvima za higijenu, dezinfekcionim sredstvima, hranom, odjećom, obućom, dekama, šatorima, hranom za bebe, te ostalim potrebštinama. U akciju se uključila sva BH udruženje od džemata pa do fudbalskih klubova.

Tom prilikom u domovinu je upućeno 19 šlepera sa humanitarnom pomoći te prikupljeno gotovo milion danskih kruna. Mora se napomenuti da su Most-bro i BH zajednica čak 10 dana ranije reagovali na poplave od danskog Crvenog krsta koji je također upućivao pomoć u poplavljena područja. Most-Bro je u ovih 13 godina svog postojanja stekao veliko povjerenje BH građana u Danskoj i praktično postao prepoznatljivi brend BH građana iz Danske. Most-Bro je ispunio u potpunosti ono zbog čega je i osnovan te daleke 2004. godine. Nema razloga da tako i ne ostane ističu iz ovog udruženja.

Za Akos.ba/Admir Lisica/Novikonjic.ba

Novikonjic.ba

Izložba fotografija i predstavljanje monografije na temu „Islamsko kulturno nasljeđe u Europi“, autora Adisa Tanovića bit će upriličeno na platou konjičke Ćuprije u četvrtak, 20. jula 2017. u 20:45 h.

Novikonjic.ba

Projekat Bijenale D-0 ARK Underground nastavlja da privlači pažnju najznačajnijih svjetskih medija.

Večeras su, kao uvod u koncert Alme Subašić, uručene nagrade publike za najbolju glumu na 4. festivalu glumca BiH, Tatjani Šojić i Aleksandru Seksanu, glumici Kamernog teatra 55. i glumcu Narodnog pozorišta iz Sarajeva.

M.Č./Novikonjic.ba

Narodno pozorište iz Sarajeva, sinoć je gostovalo u Konjicu, sa predstavom „Buba u uhu“, koju je režirao Admir Glamočak.

Na datum 03.05.2017 u 19:00 sati u prostorijama Yunus Emre Instituta Mostar održana je prva zajednička konferencija u organizaciji Yunus Emre Instituta Mostar i udruženja Toprak, saopćeno je iz instituta, prenosi portal Novikonjic.ba.

Sinoć nam je prof.dr. Dijana Hadžizukić priredila lijepo kulturno veče, promocijom svoje tri knjige, na kamernoj sceni kino sale.

U Titovom podzemnom atomskom bunkeru u Konjicu jučer je uz prigodnu svečanost otvoren novi, 4. ciklus projekta Bijenale savremene umjetnosti "D-0 ARK Underground", čija je misija pretvoriti vojni objekt atomskog skloništa u mjesto umjetničkog stvaralaštva i susreta umjetnika iz regije i svijeta.

Sinoć je u Galeriji Narodnog univerziteta u Konjicu promovisana knjiga komandanta Ibrahima Hote, "Krvavim stazama Prenja", prva koja poslije 22 godine od završetka rata, govori o pitanjima odbrane područja općine Konjic.

Teatar mladih iz Bihaća, večeras (20.4.) je premijerno izveo predstavu „To smo mi“.

Večeras se predstavljaju srednjoškolci iz Trebinja, Bihaća i Viteza.

Treći dan srednjoškolskog dramskog festivala upotpunilo je naše Amatersko pozorište „Neretva“, Konjic nastupom u predstavi „Posjeta stare dame“ u režiji Seje Fišića koja je zasnovana na moći novca nad moralom.

PROGRAM 15. FESTIVALA SREDNJOŠKOLSKOG DRAMSKOG STVARALAŠTVA BOSNE I HERCEGOVINE (KONJIC, 17.4. - 22.4.2017.)


Ponedjeljak, 17.04.2017. godine
- 10,00 – Dolazak u Konjic svih grupa koji ovaj dan nastupaju
- 11,00 – Upoznavanje učesnika sa članovima Stručnog žirija kroz dramske radionice

- 17,30 – OTVARANJE FESTIVALA

- 18,00 – Srednja škola Konjic, KONJIC: „Glembajevi danas“
Autor: Miroslav Krleža; režija: Aldijana Kovačević

- 20,00 – JU KSC Dramski studio & Muzički centar, KAKANJ: „DNK“
Autor: Dennis Kelly; režija: Mirza Bajramović

- 21,00 – SŠC Milorad Vlačić Vlasenica, The Middle Ages, VLASENICA: „I konje
ubijaju, zar ne?“
Autor: Horas Mekoj; režija: Vesna Drljić i Dragan Ilić

- 22,00 - OKRUGLI STO
____________________________________________________

Utorak, 18.04.2017. godine
- 10,00 – Dolazak u Konjic svih grupa koji ovaj dan nastupaju
- 11,00 – Upoznavanje učesnika sa članovima Stručnog žirija kroz dramske radionice

- 18,00 – Pozorište mladih Tuzle, TUZLA: „Hoću kući“
Autor: Ljudmila Razumovska; režija: Adnan Mujkić

- 19,45 – Mješovita srednja škola Živinice, ŽIVINICE: „Pušćanje Žene“
Autor: Mesud Meša Duvnjak; režija: Emir Borogovac

- 21,00 – Gimnazija Živinice, ŽIVINICE: „Vremenski tunel“
Autor: Nenad Veličković; režija: Adi Glavinić

- 22,00 – OKRUGLI STO
_____________________________________________________

Srijeda, 19.04.2017. godine
- 10,00 - Dolazak u Konjic svih grupa koji ovaj dan nastupaju
- 11,00 - Upoznavanje učesnika sa članovima Stručnog žirija kroz dramske radionice

- 18,00 – Amatersko pozorište Neretva, KONJIC: „Posjeta stare dame“
Autor: Fridrih Direnmat; režija: Sejo Fišić

- 20,00 – Gimnazija Jovan Dučić, DOBOJ: „Pipi“
Autor: Milena Bogavac; režija: Gordana Vasić

- 21,15 – Gimnazija Visoko, VISOKO: „Gospođa ministarka“
Autor: Branislav Nušić; režija: Alma Smailbegović

- 22,00 – OKRUGLI STO
_____________________________________________________

Četvrtak, 20.04.2017. godine
- 10,00 - Dolazak u Konjic svih grupa koji ovaj dan nastupaju
- 11,00 - Upoznavanje učesnika sa članovima Stručnog žirija kroz dramske radionice

- 18,00 – Gradsko pozorište Trebinje i Pozorište Male stvari Trebinje, TREBINJE:
„Kraljević Marko i Kesedžija Musa“
Autor: Miroljub Nedović; režija: Željko Milošević

- 19,15 – Teatar mladih Bihać, BIHAĆ: „To smo mi“
Autori: Alan Ibrahimpašić, Mehdija Šekić, Dalila Ćehajić, Sara Mujanović,
Meliha Šekić, Dženan Rakić i Amira Spahić;
režija: Alan Ibrahimpašić, Mehdija Šekić, Dalila Ćehajić, Sara Mujanović,
Meliha Šekić, Dženan Rakić i Amira Spahić

- 20,30 – Gradsko kazalište mladih Vitez, VITEZ: „Lude sedamdesete“
Autor: Ana Dragozet; režija: Bruno Grebenar

- 22,00 – OKRUGLI STO
_____________________________________________________

Petak, 21.04.2017. godine
- 10,00 - Dolazak u Konjic svih grupa koji ovaj dan nastupaju
- 11,00 - Upoznavanje učesnika sa članovima Stručnog žirija kroz dramske radionice

- 18,00 – KŠC Sv. Franjo, Opća gimnazija Tuzla, TUZLA: „Nada je san budnih“
Autor: Winsome Pinnock; režija: Ivana Milosavljević

- 19,30 – Gimnazija Bugojno, BUGOJNO: „Želimo ljepše snove“
Autori: Armina Muratović, Maida Čehaja, Lejla Haračić, Amna Gazić i Emina
Ješilović;
režija: Armina Muratović, Maida Čehaja, Lejla Haračić, Amna Gazić i Emina
Ješilović

- 20,30 – KŠC Sveti Pavao, Opća gimnazija, ZENICA: „Pruži ruku“
Autor: Ermina Kurevija i s. Nada Abramović; režija: Ermina Kurevija

- 21,00 – OKRUGLI STO
______________________

Subota, 22.04.2017. godine

- Završna svečanost
- 19,00 – Foto sekcija Srednje škole Konjic: Izložba fotografija sa 15. FSDS BiH

- 19,30 – Dječija scena Amaterskog pozorišta Neretva, KONJIC: „Trnoružica i hrabri
vitez“
Autor: Savo Škobić; režija: Dino Kerić

- 20,30 – DODJELA NAGRADA I ZATVARANJE FESTIVALA

Članovi Stručnog žirija:
1. Hamica Nametak, režiser iz Mostara
2. Ivana Soldar, glumica Narodnog pozorišta u Tuzli
3. mr.sc. Miroljub Mijatović, glumac, režiser i rukovodilac dječije i omladinske scene Bosanskog narodnog pozorišta Zenica

Pravo na izmjenu programa prije ili u toku festivala, zadržava organizator.

DOBRO DOŠLI NA 15. FESTIVAL SREDNJOŠKOLSKOG DRAMSKOG STVARALAŠTVA BiH!

ORGANIZACIONI ODBOR

novikonjic.ba

U Mrkonjić Gradu se u organizaciji "Kluba umjetničkih duša" krajem marta mjeseca tradicionalno održava konkurs za najbolje aforizme na zadatu temu.

Vlada Federacije BiH danas je prihvatila informaciju o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2017./18. godini u FBiH koja će, s preporukama, biti upućena vladama kantona.

U školskoj 2017./18. godini, u osnovnim škola u Federaciji BiH registrirano je, u svih deset kantona, ukupno 187.679 učenika, od čega je 20.579 polaznika prvih razreda. Kada je riječ o srednjim školama, od ukupno 81.741 učenika, prvi razred je upisalo njih 20.197.

Kako je u informaciji istaknuto, analiza za period od školske 2013./14. godine do 2017./18. godine pokazuje smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred osnovne škole za 561 učenika ili 2,65 posto. Ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH se, također, kontinuirano smanjivao u ovom periodu za 11.161 učenika ili 5,61 posto.

Obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem potpun je u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10, a skoro potpun u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom. Osiguranje predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu značajno je radi smanjenja inicijalnih razlika među učenicima u predznanju i pripremljenosti za osnovnu školu, što doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti za postizanje uspjeha za svu djecu.

Smanjuje se i broj učenika upisanih u prvi razred srednjih škola, i on je od 2013./14. do školske 2017./18. godine manji za 1.847 ili 8,38 posto. Među kantonima koji su prešli na devetogodišnje osnovno obrazovanje u školskoj 2004./05. godini, zabilježeno je značajno smanjenja broja učenika prvih razreda srednje škole u školskoj 2013/14. godini, kada je prva generacija učenika, koji su završili osnovnu školu po devetogodišnjem programu, upisala prvi razred srednje škole.

Ukupan broj učenika srednjih škola u Federaciji BiH je u periodu školska 2013./14. - 2017./18. smanjen za 24.315 učenika, ili 22,93 posto.

Među preporukama koje će biti upućene kantonalnim vladama je i osiguranje dosljedne primjene Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH koji propisuje devetogodišnje osnovno obrazovanje.

Djeci predškolskog uzrasta treba omogućiti da budu uključena u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, a potrebno je uspostaviti efikasan sistem evidentiranja djece koja ne upisuju osnovnu i srednju školu i koja napuštaju obrazovanje prije njegovog završetka.

Preporučeno je i razvijanje i podržavanje programa naknadnog sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije i osiguravanje sredstva za ovu namjenu iz federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta. Općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju osigurati dovoljno sredstava za besplatan prijevoza učenika osnovnih škola, te za sufinansiranje nabavke besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene učenike.

S obzirom na kontinuiran trend smanjenja broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i neminovne posljedice viška prosvjetnog kadra, Vlada FBiH predlaže da problem viška kadrova ne bude rješavan kreiranjem odjeljenja s manjim brojem učenika, već njihovim uključivanjem, kao asistenata u nastavi, u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju.

Avaz/Novikonjic.ba

Društvenopolitička previranja koja su obilježila posljednje decenije na Balkanu su vjerovatno jedan od razloga zašto je mladež razvila uvjerenje da je fakultet gubljenje vremena i novca.

Čuvenu izreku „stavi papir u džep, makar čistio ulice“ je počela da potiskuje zla slutnja da „tim papirom možeš samo obrisat dupe“. Diplome se izdaju na debljem, čvrstom papiru pa brisanje pozadine možda i nije dobra ideja, a obično su ispisane krasopisom, pa ako si pogođen što se tvoj trud ne cijeni, bar svojim primjerom ispoštuj tuđi.

Pritom, nije baš da se trud ne cijeni. Uostalom, ako sve veći broj mladih odustaje od škole, ti isti mladi će cijeniti što ti od svoje nisi odustao, tako da i najbeskorisnija diploma ipak govori nešto dobro o tebi (a dobar glas daleko se čuje?).

Evo nekih razloga zbog kojih je važno završiti fakultet.

Prvo, zbog roditelja. I visokoobrazvanim i neobrazovanim roditeljima će značiti da se propisno školuješ. Jedni ne žele da živiš kao oni, drugi žele da ne živiš lošije nego oni, u svakom slučaju, lijepo je opravdati nade i novac koje roditelji ulože u tebe.

Drugo, red je da nešto studiraš. Ne formalno, već istinski, da ga proučavaš. Ako te nešto zanima, šta može biti ljepše od svakodnevnih druženja sa stručnjacima na tom polju kojima je posao da te informišu, obuče i stimulišu za dalji razvoj. Čovjek ne cijeni učitelje dok ih ne izgubi. Istina, sa internetom je sve drugačije, ali koliko ga koristimo za razvoj, a koliko za dangubljenje i zatupljivanje?

Treće, na fakultetu ne učiš sam. Sa kolegama se pomažeš, pa i nadmećeš, utrkuješ, i koliko god grupa mogla biti faktor smetnje, nešto što može da te obeshrabri ili poklopi, toliko je prirodna, jer čovjek je društveno biće, i u daljem životu i radu ga svakako čeka interakcija sa ljudima i srodnih i sasvim drugačijih zanimanja i ciljeva.

Studentski život je priča za sebe. Sve ono što nema veze za školom, druženja, izlasci, avanture, mladalačke ludorije, sve je to ipak oblikovano školovanjem, ispitima, štrebanjima, dovijanjima velikim i malim, pa se kasnije kroz život i najmukotrpnije studiranje spominje sa nekom slatkom sjetom i zadovoljstvom. Sve ima svoje draži, i ishrana u menzi, i smještaj u domu, i iznajmljivanje stanova sa cimerima, besparica i ekonomisanje, usputni poslovi i još koješta što ti omogućava da preživiš te dane.

Na prvoj godini, kad si pun očekivanja, makar i niskih, otkrivaš ko sve sa tobom studira. Ima tu štrebera, maminih i tatinih mezimaca, čudaka, neznalica, sveznalica, mladih sa sela, mladih iz grada, mladih iz inostranstva, a ima i starih koji su se „sad sjetili“ đačke klupe.

Na drugoj godini se ekipa ospe, na trećoj se pojave stari studenti koji su već peti put treća, a četvrtu završi ona grupa najupornijih. Ja, naravno, pričam o tipičnom sistemu prije Bolonje, tako da to može biti treća ili peta ili sedma godina, uglavnom, na kraju studija vidiš ko to sve sa tobom sad izlazi na ulicu sa zvanjem profesora, inženjera ili čega već. Vidjećeš one štrebere, čudake, neznalice i sveznalice sa prve godine, biće tu svega, i vjerovatno ćeš pomisliti kako većina nije dorasla ozbiljnom zvanju iz diplome. Međutim, to je to. I to je vrlo važno za kasniji život i saradnju sa ljudima. Ko ne završi fakultet ima veće šanse vjeruje kako su ljudi sa fakultetom stručniji nego što zapravo jesu.

Upoznala sam mnogo ljudi koji su „materijal“ za akademsko zvanje, ali to iz ovog ili onog razloga nikad nisu postigli. Nešto su počeli pa batalili, pa probali nešto drugo, pa i to batalili, u to su se zaposlili ili osnovali porodicu, uglavnom – imali su namjeru, ali ne i realizaciju. Takvi ljudi se skoro bez izuzetka osjećaju nedovoljno dobrim za sopstvenu kožu. Čak i ako su u poslu veoma vješti i sposobni, uvijek se osjećaju manje vrijednim od kolege koji ima papir, čak i ako je taj kolega daleko lošiji u svom poslu. Taj osjećaj ih sapliće na više nivoa. Više se dokazuju, sumnjaju u sebe, skloniji su paranoji, strepe da će biti zakinuti ili oštećeni zato što nemaju „najobičniji papir“, i teže im je ustati, zauzeti se za sebe i iznijeti svoj stav pred drugim, obrazovanijim kolegama.

Dalje, praktično da nema posla bez slanja biografije. A šta je biografija do osnovne informacije, i prvo što govori nešto više o tebi je nivo obrazovanja. Za svaki pristojniji posao ti treba fakultet. Treba ti zbog platnog razreda, treba ti zbog uslova konkursa, treba ti zbog nivoa stručnosti, treba ti zbog psihološkog efekta, i ne samo da ti treba fakultet, nego ti sigurno neće škoditi ni magisterij ili doktorat, ili pak još jedan fakultet, viša škola ili akademija.

Ako zađeš u tridesete, a u biografiji ti stoji otvorena rubrika o započetim i nikad završenim studijama, to poslodavcu šalje poruku da si bliže dvadesetogodišnjaku nego zrelom, kvalifikovanom profesionalcu. Ko se u toj situaciji našao jer je u međuvremenu postao roditelj ili bio posvećen nekom drugom obliku ličnog i profesionalnog razvijanja, to će moći adekvatno i predstaviti, ali ko se mrljavio, vucao po kojekakvim poslovima na kojima je radio za minimalac ili honorar pa je više nazadovao nego napredovao, taj će upravo to i poslati u svojoj biografiji, ma kako se trudio da je nabudži kićenim frazama.

Kad smo kod biografije, iako se često o tome piše i govori, još uvijek mnogi navode koju su osnovnu školu završili. Šta to znači? Kad nema trećeg sprata, daj da malo pričamo o prizemlju?

Osnovna škola u biografiji ima smisla jedino ako je pohađana negdje u inostranstvu. To govori da poznaješ jezik i život van svoje mahale, što za neke poslove može biti jako zgodno. Inače, ne spominji svoju ranu mladost, a ko ima fakultet, ili dva, ili doktorat, taj može da izostavi i srednju školu, ako po nečemu nije naročito bitna. Dakle, treba završiti fakultet da bi mogao rahat izbacit osnovnu i srednju školu iz biografije.

Dalje, diploma znači da si se načitao nekih knjiga. Na nekim fakultetima se čita mnogo, na nekima daleko manje, ali se na svakom nešto čita, iščitava, istražuje, proučava. Svako štivo te nečemu uči. Uči te jeziku, ako ništa. Proširuje ti fond riječi, utvrđuje ti neka gramatička i pravopisna pravila. Taman da iz stručnih predmeta imaš samo šestice, opet ćeš poslije nekoliko godina studiranja izaći pismeniji od prosječnog neškolovanog sugrađana. Taman i da nikad ne pročitaš obaveznu lektiru, dovoljno puta ćeš se susresti sa bibliotekom, ili prosto spiskom nekakvih knjiga, pa ćeš stvoriti neku mentalnu sliku o beskrajnom prostranstvu znanja koje, ako ne ti, a onda bar neko pokušava da iščita. Na kraju, ako sve to zaobiđeš, bar znaš šta si zaobišao i znaš da si ga zaobišao, a ovako možeš ostati sa daleko siromašnijom predstavom o tome šta sve ovaj svijet može da ponudi čovjeku željnom znanja.

U suštini, fakultet ti omogućava da te ljudi cijene, ali i tebi da cijeniš druge.

Čovjek koji nema diplomu a hvata se u kolo sa onima koji imaju u suštini šalje poruku „vi ste budale što ste se zamarali oko škole, kad evo mene koji nisam, i evo nas – jednaki!“. Normalno je da ljudi podsvjesno i nesvjesno razviju određeni revolt. To je kao kad čekaš u redu, pa neko nonšalantno ušeta ispred tebe, i još ti se smije u facu. E baš je tako kao sa redom – ljudi će pristati da puste nekog ko ima opravdanje. Nemoćnog starca, trudnicu, bolesnika...a ako nisi ništa od toga, tj. ako nemaš opravdanje – moraćeš da se pravdaš. Tu se vraćam na ranije spomenuti cjeloživotni osjećaj obaveze da nisi dovoljno dobar, i da se moraš dodatno truditi da te ljudi prihvate tu gdje jesi i gdje sebe vidiš.

Fakultet i jeste traženje odobrenja. Svaki ispit je traženje odobrenja, prolaza, priznanja. I uvijek je stresno i neizvjesno, bezbroj puta sumnjaš u sebe, u ono što ne znaš u ono što znaš, a pogotovo u ono što znaš – dovodiš se u pitanje po svakom osnovu na milion načina, a na kraju svakog načina neko drugi treba da ti da svoj amin. Taj neko je nekad sjajan profesor, a nekad je neki kreten i budala, i baš kao i u vojsci, čovjek tad uči kako da prihvata sistem i kako da se snalazi sa autoritetom koji to nije. U mladosti, kad si fleksibilan i plastičan, sve to lakše podnosiš i zapravo učiš, jer i poslije škole ili vojske ćeš dolaziti u situacije da ti neka budala ili diletant odlučuje o sudbini. Što prije savladaš vještinu izlaženja na kraj sa takvim likovima, to će ti život biti lakši.

I za kraj, ako ti je dosta svega i hoćeš, recimo, za Kanadu, treba ti ili zanat ili fakultet. Čak i ako sa svojom diplomom nećeš moći raditi posao u struci, ona te svrstava u poželjnu kategoriju imigranta, daje određeni broj poena, i opet, govori da si akademski građanin, da si pismen, obrazovan, sposoban i voljan da učiš i da se razvijaš, i da su male šanse da ćeš tamo završiti kao socijalni slučaj.

Red je reći to da onaj ko nije studirao neke stvari naprosto ne zna. Ne zna, pa ne zna. I ma koliko se trudio i upinjao i kompenzovao, džaba kad ne zna, nije smrdio na nekom dosadnom predavanju na kojem su se svi pitali "kad će mi ovo u životu zatrebati". Dođe nekad i taj trenutak, ladno ti zatreba to nešto, sjetiš se svega, sjetiš se stvari koje nisi ni znao da znaš, i u tim trenucima ti bude drago za sve pare, što se kaže, a i postane jasna još jedna dimenzija u kojoj će čovjek bez fakulteta uvijek biti donji.

Moglo bi se koješta još dodati na ovu temu, ali tekst već postaje predugačak za ovaj blog. Zato ću završiti ovdje, a svako koga je ova tema zainteresovala će sigurno imati još neku ideju zašto je papir ipak bolje staviti u džep, pa makar na kraju čistio ulice.

Buka/Novikonjic.ba

Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), organizovala je drugi i završni ciklus obuka na temu Modela za stručno usavršavanje direktora predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola u periodu od 20. do 24. novembra 2017. godine u Mostaru. U ovom ciklusu obuku je prošlo 80 direktora predškolskih ustanova, te osnovnih i srednjih škola sa područja HNK.

„Svrha Modela je da se poboljša kvalitet obrazovanja i pomogne školama u promovisanju tolerancije i međusobnog razumijevanja”, istakla je Slađana Ćurak, službenica za programska pitanja u obrazovanju pri Misiji OSCE-a u BiH.

Obuka je dovela do postavljanja važnih pitanja o tome da li škole idu u pravom smjeru“, rekla je Seada Kuštrić, direktorica IV Osnovne škole u Mostaru. „Svjesni smo da nam predstoje važna ocjenjivanja našeg rada na međunarodnom nivou i za to se trebamo pripremiti.“

Prema mišljenju Lidije Jerković, savjetnice u Zavodu za školstvo u Mostaru, HNK je napravio značajan iskorak 2014. godine kada je uvedeno planiranje razvoja škola, kao sastavni dio godišnjeg plana rada škola. „Trenutno smo u procesu uvođenja istog u Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju.“

Ovaj Model predstavlja korak dalje u sistematskom poboljšanju kompetencija direktora škola, kao što su znanja, vještine i odgovarajući stavovi. Model je usvojen u decembru 2016. godine i predstavljen je svim ministrima obrazovanja u BiH.

OSCE/Novikonjic.ba

Kasim Prohić, rodio se u Konjicu 25. oktobra 1937., konjičku Gimnaziju završio je 1956., kada upisuje tek osnovani odsjek filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Studij završava 1960., da bi već sljedeće godine bio izabran za asistenta prof. Ivana Fohta na katedri za estetiku.

Doktorsku disertaciju odbranio je 1964., za docenta je izabran 1967. i tada postaje glavni urednik novopokrenute omladinske revije "Lica", dok je funkciju dekana Filozofskog fakulteta obavljao od 1980. do 1983.

"Uspomena na Kasima možda će jednog dana biti zaboravljena, ali pisana riječ Kasima Prohića predstavlja perlu ne samo misli i vrednota bošnjačkog naroda, nego i ove složene zemlje Bosne kojoj je s toliko srca, uma i dara pripadao", rekao je akademik Vladimir Premec, na jednom okruglom stolu.

Poznata Prohićeva djela, pored ostalih, su studija o djelu Meše Selimovića Činiti i biti, studija o peziji Maka Dizdara pod nazivom Apokrifnost poetskog govora, obavljao je dužnost glavnog urednika poznate filozofske biblioteke "Logos", filozofskog časopisa "Dijalog", te književnog časopisa "Izraz", bio je član Društva pisaca i Društva filozofa BiH.

Prohić je dobitnik Dvadesetsedmojulske nagrade Bosne i Hercegovine, a posthumno i Plakete sa zlatnim grbom Općine Konjic.

Pored toga što je na Fakultetu predavao estetiku i savremenu filozofiju, profesor Prohić je aktivno učestvovao u mnogim naučnim projektima, kulturnoj razmjeni i okruglim stolovima i u razgovorima o širem jugoslavenskom kulturnom prostoru, gdje je uvijek isticao bosansku posebnost.

Prohić je još 1983. i pored velikih pritisaka, hrabro i dostojanstveno, razobličavao nacionalizam beogradskih krugova.

Umro je u zagrebačkoj bolnici "Rebro" 30. novembra 1984. godine, a sahranjen je u Konjicu.

M. Čukle/Novikonjic.ba

Veliki i svestrani Zulfikar Zuko Džumhur, (ne)zaboravljeni genije, hodoljubac, veliki učitelj života, umjetnosti i znanja rodio se u malom Konjicu prije 97 godina, gdje je i sahranjen 29.11., na Dan Republike, posljednji koji je obilježen u svim jugoslavenskim državama.

Profesorica njemačkog jezika, Samira Sultanić, rođena je 4. maja 1993. godine u Konjicu. Po završetku osnovne škole u svom rodnom mjestu upisuje Ekonomsku školu, koju završava sa odličnim uspjehom 2012. godine. Fakultet joj nije bilo teško izabrati, jer kako kaže oduvijek je gajila ljubav prema jezicima, a njemački jezik naučila je još u djetinjstvu. Upisuje njemački jezik i književnost pri Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Kao prva u svojoj generaciji završava studij i kroz BAYHOST stipendiju na univerzitetu u Augsburgu provodi nekoliko mjeseci u Njemačkoj. Boravak i studiranje su bili divno iskustvo i prilika da unaprijedi svoje znanje. Pohađa master studij na mostarskom univerzitetu i uposlenica je škole za njemački jezik „SAD“, podružnica u Konjicu.

NK : Zašto ste se odlučili za poziv profesorice? Zbog čega njemački jezik ?


Sultanić: To je želja iz djetinstva. Još kao dijete maštala sam da budem profesorica i oduvijek mi se sviđao taj posao, a sa druge strane voljela sam učiti strane jezike. Oduvijek sam gajila ljubav prema njemačkom jeziku i njemačkoj kulturi, tako da po završetku srednje škole upisala sam studij njemački jezik i književnost. Vrijeme na fakultetu mi je brzo prošlo i uživala sam studirajući ono što volim. Na četvrtoj godini studija dobivam stipendiju na univerzitetu u Augsburgu, to je bio najbolji i najljepši poklon za mene, a i nagrada za sav moj uloženi rad i trud. Prvo radno iskustvo stekla sam u „Drugoj osnovnoj školi“ u Konjicu, kao i u školi njemačkog jezika „SpracheArbeit Deutschland“. Kada bi ponovo birala zanimanje, izabrala bih, da budem profesorica. Volim raditi sa djecom i omladinom te me čini ponosnom da prenosim svoje znanje na druge.

NK: Povod ovog razgovora je radionica koju poklanjate našim sugrađanima. Možete li nam reći nešto više o toj radionici ?

Sultanić: Zajedno sa „Volonterima i prijateljima konjičke regije„ pokrenula sam projekat besplatne radionice njemačkog jezika. Volonterski rad je nešto što treba našoj domovini i svako bi se trebao potruditi da s vremena na vrijeme pomaže gradu, domovini, a da za to ne traži nagradu. Zbog toga sam izabrala volontiranje, da pomažem u domenu svoje struke, uživam u tome i da barem tim gestom donesem dobrobit zajednici. Cilj ovih radionica jeste, da polaznici nauče osnovne stvari u njemačkom jeziku. Predavanja će biti dva puta sedmično, šest sedmica. Preporučujem vam da se prijavite na naše radionice da zajedno učimo njemački jezik i da se družimo.

NK: koja bi bila Vaša poruka mladim ljudima ?


Sultanić: Trudite se zbog onoga što volite i uspjeh je zagarantovan. Motivišite druge da rade za zdravu i kvalitetnu zajednicu, volontirajte i naravno dođite na naše radionice, tu smo zbog vas.

Almedina Kašić/novikonjic.ba

"U Drugoj osnovnoj školi uspješno završena četverodnevna obuka modela: „Implementacija definiranih ishoda učenja u jezičko – komunikacijskom području“ u okviru projekta: „ Jačanje socijalnog uključivanja – Jednako i kvalitetno obrazovanje za podršku uspješnog razvoja djece sjeverozapadnog Balkana 2016-2018.“

Rak dojke je na prvom mjestu među svim malignim bolestima od kojih obolijevaju žene.

Institut za razvoj mladih KULT i Ambasada Kraljevine Švedske obrazuju, zapošljavaju i društveno osnažuju više od 5 000 mladih u BiH

Institut za razvoj mladih KULT srdačno Vas poziva na potpisivanje Sporazuma o saradnji sa Ambasadom Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini, u okviru kojeg će biti realizovan Program osnaživanja, zapošljavanja i društveno-političkog aktivizma mladih u BiH.

Sporazum će biti potpisan u petak, 13. oktobra 2017. godine, u 11.30 sati u prostorijama Instituta za razvoj mladih KULT u Ul. 4. viteške brigade 34-36 na Ilidži.

Ugovor će potpisati Marie Bergström, savjetnica u Ambasadi Kraljevine Švedske, i Jasmin Bešić, izvršni direktor Instituta za razvoj mladih KULT.

Izjave za medije planirane su u 11.25 sati

Programom će biti obuhvaćeno više od 5 000 mladih ljudi iz cijele BiH, koji će postati aktivni građani/ke ove zemlje.

Obuke i građanske inicijative omogućit će za preko 200 omladinskih lidera da nauče kako sarađivati s vlastima i privrednim sektorom s ciljem da zajedničkim snagama razviju okruženje po mjeri mladih, a koje će zaustaviti masovno odlaske mladih iz manjih sredina, ali i BiH. Pored toga, oko 40 mladih ljudi dobit će sredstva za pokretanje vlastitog malog biznisa, a sredstva će biti dodijeljena i za realizaciju lokalnih građanskih inicijativa koje će mladima omogućiti da aktivno učestvuju u rješavanju problema u njihovim lokalnim zajednicama.

Program će djelovati u cijeloj Bosni i Hercegovini, promovirati prednosti aktivnog uključivanja mladih u društveno-političke tokove i na taj način osvijestiti mlade da i oni mogu preuzeti odgovornost za rješavanje problema koji ih tište. Tokom trajanja programa promovirat će se ravnopravnost spolova, te vjerska i etnička tolerancija.

Program će provoditi Institut za razvoj mladih KULT u narednih 36 mjeseci, a uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Švedske u BiH.

za više informacija kontaktirati:

Amela Sačić,

saradnica za odnose s javnošću

Institut za razvoj mladih KULT

+387 61 510 942

+387 62 771 809

This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it.

www.mladi.org

Amela Sacic/Novikonjic.ba

Kako prepoznati situaciju mobinga i koje zakonske korake poduzeti ako se u njoj nađete? Odgovori na neka od najčešćih pitanja.

Inspirisana pričom Alene Lonić, nastavnice koja je prikupila sredstva za maturalno putovanje svojih učenica i učenika OŠ “Branko Ćopić”, profesorica našeg kolektiva Azra Pezo, upustila se u sličnu avanturu. Naime, sve je pokrenula prije par godina kada je shvatila da će i njenom razredu, današnjem III Saobraćajne škole također biti potrebna pomoć oko realizacije ekskurzije. Poznavajući dobro porodične situacije u svom razredu te imajući u vidu i tešku finansijsku situaciju u cjelokupnoj zajednici uhvatila se u koštac sa problemom i sistematski ga krenula rješavati na samom početku. Nakon par godina realizacija je bila više nego odlična jer je pronašla donatore koji su pristali platiti cjelokupnu ekskurziju odlaska u Italiju cijelom razredu, osiguranje za djecu, sve izlete pa čak i džeparac. Oduševljenju i nevjerici nije bilo kraja od strane roditelja i djece koji se ovim putem, zajedno sa razrednicom Azrom, javno zahvaljuju anonimnim donatorima.

Kako se dobro dobrim vraća, u nadi nam ostaje da se ovaj krug dobročinstva neće tek tako završiti. “Ko želi osigurati dobro drugima, već je osigurao dobro sebi” rekao je davno Konfučije, a ovi plemeniti ljudi pokazali, te im se od srca još jednom zahvaljuje razrednica Azra.

Više informacija: https://www.facebook.com/pg/JU-Srednja-%C5%A1kola-Stolac-990030801046219/photos/?tab=album&album_id=1424260234289938

Mreža za izgradnju mira/ Novikonjic.ba

Ako si odličan ne možeš biti bolji, ni u BiH ni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, jer program za nadarene učenike ne postoji, a oni su većinom prepušteni sami sebi.

Premda darovitih učenika ima u svakoj školi, rad u većini škola prilagođen je prosječnom učeniku, prema kojem su pisani udžbenici, metode i oblici rada… Darovita i talentirana su ona djeca koja su od stručne osobe identificirana kao naročito sposobna za velika postignuća. Da bi mogla realizirati svoje mogućnosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za društvo, ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono što omogućuje redovni školski program.

U razredu pretežno susrećemo darovite učenika sa izraženim intelektualnim sposobnostima, koji postižu visok stupanj uspjeha u školi. Najpopularniji su u razredu, komunikativni i socijalno adaptivni. Vokabular im je bogat, a izražavanje tečno i precizno. Takvog učenika sve zanima i želi biti angažiran u gotovo svim školskim aktivnostima. Daroviti učenici se ističu stvaralačkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, posjeduju širok dijapazon interesa i kvalitetu rada. Oni se, po psihilogu Termanu, od ostalih izdvajaju intelektualnim sposobnostima, a naročito “općom inteligencijom, željom za znanjem, istrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim razumom, kao i kritičkim uočavanjem”.

”Školstvo ima puno većih problema, a dok se oni ne riješe ne može se imati nastavni plan i program za nadarene odnosno darovite učenike. Ne može se praviti krov ako niste temelje stavili, a temelj je predškolski odgoj”, rečeno je za Bljesak.info iz Zavoda za školstvo HNŽ-a. Iz Pedagoškog zavoda HNŽ-a su rekli kako su ova djeca ”prepuštena sama sebi”, jer u HNŽ-u, ali i u cijeloj BiH još uvijek se ne priča o ovoj učeničkoj populaciji.

”Djeca su prepuštena sama sebi, radi se individualno i izvan nastave ili eventualno na dodatnoj nastavi u pojedinim školama”, rekli su nam iz Pedagoškog zavoda, gdje smatraju da bi se trebali pokrenuti i raditi programi za ove učenike ali dok se riješe osnovne stvari.

Zakonska regulativa u HNŽ-u donesena je 2004. godine, te nije usuglašena ni sa sadašnjim devetogodišnjim programom, rečeno je iz Zavoda za školstvo. Zavod za školstvo i Pedagoški zavod kažu da nemaju niti mogu napraviti nastavne planove i programe za nadarenu djecu jer nije postavljena ova regulativa.

”Kako ćemo znati šta je nadareno kad nemamo zakonski okvir za djecu u redovitom programu. Standarde o nadarenom djetetu mi ne određujemo sami, već preuzimamo svjetske, jer zna se koje uvjete dijete mora zadovoljavati da bi dijete bilo evidentirano kao nadareno, ali svugdje je problem novac, nemamo adekvatne škole za redovite obrazovanje, a kamoli škole za nadarenu djecu”, rečeno nam je iz Zavoda za školstvo, koje je podijelilo mišljenje Pedagoškog zavoda da se djeca moraju snalaziti sama.

Iz Udruge roditelja Naša djeca za naš portal su rekli kako djeca sama moraju brusiti svoje talente, bez sustavne pomoći. “Prema našim saznanjima nismo uočili organizirano praćenje i rad s darovitom djecom. U županiji koja nije u stanju osigurati asistenta u nastavi za djecu s poteškoćama, čudno bi bilo da se netko sustavnije uključi u pronalazak i rad s talentiranima. Roditelji i ovaj put djeci osiguravaju da kroz izvanškolske aktivnosti bruse svoje talente. I dalje čekamo novi Zakon o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju…..”, kažu nam iz ove Udruge, koji s novim Zakonom očekuju promjene na bolje u obrazovanju.

Od prošle godine, donesene su odluke da djeca koja pobjeđuju na županijskim natjecanjima iz pojedinih predmeta imaju direktan upis u srednje škole, ili iz srednjih na fakultete. I dobri rezultati na državnim sportskim natjecanjima donose određen broj bodova koji učenicima pomaže pri upisu.

”Na ovaj način nadarenoj i talentiranoj djeci dajemo do znanja da netko misli na njih. Svake godine se održavaju redovita natjecanja u osnovnim i srednjim školama, na kojima mi nagrađujemo djecu, tako im dajemo poruku da ima neke koristi od njihovog truda, dobiju potvrdu knjigu s posvetom. Pokušavamo, koliko je u našoj moći, ukazati na tu djecu. Kada je Dan zavoda, tada je promocija tih najboljih učenika. A škole i individualno nagrađaju svoje najbolje učenike. Mi uvijek istaknemo da se ova natjecanja organiziraju te djece. Bilo bi dobro da se u našim medijima piše više o ostvarenjima naših učenika te da im se i tako daje podrška”, rečeno nam je iz Zavoda.

I mladi su svjesni kako školski sustav diskriminira nadprosječne učenike, te da su prepušteni sami sebi. “Daroviti učenici, koji su nadprosječni u našem obrazovnom sustavu nisu prepoznati, te ovise o dobroj volji pojedinačnih nastavnika i profesora, koji su spremni ostati s njima u dopunskoj ‘naprednoj’ nastavi, ili u dodatnim vannastavnim sekcijama. Ti profesori su zaslužni za kreiranje i napredovanje talenata i znanja koji zainteresirani učenici steknu”, rekao je za Ivo Čarapina predsjednik Vijeća mladih Grada Mostara.

U Mostaru je prije nekoliko godina oformljen i Centar za tehničku kulturu (CTK) koji na jednom mjestu okuplja učenike koji su nadareni za tehnologiju. ”Centar za tehničku kulturu upravo je i osnovan radni takve nadarene djece, naša misija i vizija se kreću i tom smjeru da se nadarena djeca osobito iz tehničke kulture i IT sektora i robotike u što ranijoj životnoj dobi kvalitetno obrazuju za sve nove mogućnosti. Naš cilj je djecu naučiti misliti, a ne što trebaju misliti i to je najveći problem današnjeg načina učenja kada se djeci ne dopušta kreativnost i sloboda izražavanja”, rekao nam je Vedran Vidović iz CTK-a gdje trenutno edukacije pohađa oko tristotinjak djece. Nažalost, učenici koji su pokretači našeg društva su u obrazovnom sustavu zapostavljeni.

Bljesak.info/Novikonjic.ba

Koliko puta dnevno čujete termin – GRAĐANIN?

Problem međuvršnjačkog nasilja prepoznat je od institucija, ali još uvijek treba puno raditi na prevenciji ovog programa,

Danas je u 14h u Ilidža – JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo rođena prva beba janjičar koju su na svijet donijeli jedni od posljednjih parova janjičara nastanjenih na području BiH. Beba se zove Murat LX, a roditelji Bajazit i Mensura kažu da im sretniji dan nije mogao osvanuti.

Ministarstvo kulture i sporta KS je odlučilo dodijeliti obitelji Malkić dječji doplatak u vidu nargile i 300 različitih okusa, te janjičarsku sablju uz koju je Sinan Sakić snimio svoj hit Janjičar. Ovakve slučajeva treba primijetiti i nagraditi jer nema ništa važnije od društvenog diverziteta, istakli su iz Ministarstva kulture i sporta KS.

Povodom vijesti se oglasio i Rijaset Islamske Zajednice u Bosni i Hercegovini koji je obećao da će odraditi za mladog Murata besplatni sunnet sabljom kovanom u dubinama SCC-a. Porodica Malkić trenutno čeka na odgovor od predsjednika Erdogana od kojeg su tražili finansijska sredstva da se za prvu bebu janjičara izgradi specijalna škola u koju će i druga djeca janjičari moći pohađati nastavu.

U ponedjeljak kada Mensura bude izlazila iz bolnice planirana je svečanost koju će svojim prisustvom uveličati porodica Izetbegović i uposlenici i korisnici tržnog centra SCC. Događaj će uživo pratiti preko Skype i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Šatro.info/Novikonjic.ba

Vladimir Bulatović Vib jedan je od najvećih satiričara i aforističara na prostorima bivše Jugoslavije.

U prepunoj sportskoj dvorani Konjičanka održan je "Lino višebojac", projekat pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Hercegovačko-neretvanskog Katona, a u organizaciji Podravke BiH i Sportskih novosti, uz učešće JU "Duge osnovne škole" Konjic.

MUDRE IZREKE

Nenadmašna filmska ikona Marilyn Monroe sa sobom u grob odnijela je veliku tajnu koja je tek sada izašla na vidjelo.

Aktuelna bosanskohercegovačka himna bez teksta, pod nazivom "Intermezzo", usvojena je na današnji dan 1998. godine. Muzičku podlogu komponovao je Banjalučanin Dušan Šestić.

Kina se zadnjih desetak godina ubrzano gradi, neboderi niču na sve strane, a sve to prati i moderna saobraćajna infrastruktura. Širom zemlje grade se najmoderniji aerodromi, a jedan od njih može se pohvaliti i najbržim vozom na svijetu.

Priča o poklonjenim cipelama za sada već prvu damu SAD Melaniju Tramp iz fabrike BEMA u Banjaluci obišla je prije nekoliko mjeseci gotovo cijeli svijet.

Super Mesec pojaviće se 14. novembra 2016. godine u jednom od najvećih izdanja do sad i uticaće na naša osećanja i reakcije! Evo kakva iznenađenja možete očekivati u ovom periodu...

Da vlasnici ugostiteljskih objekata imaju smisla za humor, dokazuje i ovaj slučaj.

Naime, u jednom kafiću u Sarajevu, na zidu je okačena "dopuna cjenovnika" duhovitog sadržaja, u kojoj je navedeno da se, pored uobičajenih napitaka sa cjenovnika, naplaćuju i neke druge stvari.

Tako, naprimjer, rečenica "Neću ništa, žurim" koštat će vas 0,70 KM. Ako zatražite samo čašu vode, konobar će vam naplatiti 0,90 KM, a najskuplje ćete platiti ukoliko zatražite punjač – čak 2,50 KM.

Vlasnik ovog ugostiteljskog objekta na ovu ideju nesumnjivo je došao zbog sve češćih zahtjeva, ali i izgovora mušterija. Šta vi mislite o ovom potezu?

Preuzeto sa portala Faktor.ba/novikonjic.ba

Izradili Amerikanci svemirski brod za let na Mars. Raspišu konkurs za pilota koji se ne vraća živ. Jave se 3 kandidata: Nemac, Rus i Srbin.

Na razgovor prvi dolazi Nemac.

- Šta vi tražite za ovu misiju!

- Ja želim milion evra, da obezbedim svoju porodicu jer me više nikada neće videti.

Rus je trazio 2 miliona evra. Jedan milion će dati majci Rusiji, a jedan porodici. Na isto pitanje Srbin zatraži 3 miliona evra. Na to će predsednik komisije ljutito:

- Nemac traži 1 milion, Rus 2, a ti 3, zašto?!

Srbin mu na to priđe i šapne na uvo:

- Jedan dam tebi jer mi daješ pos’o, drugi Nemcu nek’ vozi, a treći milion meni.

Oscar je američka nagrada kojom se mjeri dominantno ukus američkog tržišta (i industrije) i u prethodnih 90 godina, kad god bi se pojavio produkcijski i epski spektakl ili romantični mjuzikl, trofeji su bili unaprijed podijeljeni.

U utrci za Zlatnog medvjeda na ovogodišnjem 67. Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu, koji će biti održan od 9. do 19. februara, takmičit će se 18 filmova, javlja Anadolu Agency (AA).

Nagrađivana glumica Alena Džebo, osvojila je još jedno vrijedno priznanje. Proglašna je najboljom glumicom u kategoriji za igrani film, za ulogu u ostvarenju “Sabina K“, na 9. Jaipur International Film Festivalu u Indiji.

Iako je većina detalja oko filma "Star Wars Episode VIII" nepoznata, službeno je objavljeno kako će se zvati jedan od najočekivanijih filmova godine.

Animirani film nastao prema slavnoj poemi Branka Ćopića premijerno se prikazuje na prestižnom festivalu u Berlinu

Peto izdanje festivala Merlinka održat će se u Art kinu Kriterion, a posjetioci će imati priliku pogledati filmove i izložbe, kao i učestvovati u razgovorima, drag showu i zabavi, poručuju organizatori iz Sarajevskog otvorenog centra.

Jedna od najpopularnijih serija ikada, House MD nakon osam sezona završila je sa snimanjem. Kada je riječ o ovako kvalitetnim serijama, ne treba ni sumnjati da su reprize koje se emituju također izuzetno gledane.

Vijest koja se proteklog mjeseca brzinom svjetlosti proširila regionom - da je Milena Dravić (76) zbog teškog zdravstvenog stanja smještena u bolnicu - zabrinula je brojne poštovaoce ove velike glumice. Pojedini mediji u Srbiji pisali su kako se Dravić liječi na Onkološkom odjelu na Klinici u Zemunu, ali zvanične potvrde nije bilo.

Sada već kultna serija "Simpsonovi" nije još ni na pola puta do završetka svoje 28. sezone, a američka televizija Fox naručila je 29. i 30. sezonu ove animirane serije, koja je jedna od najuspješnijih i najcjenjenijih u historiji televizije. Prema njihovoj narudžbi, ove sezone bi trebalo da budu gotove za 2018. i 2019. godinu.

Nekad tretirani samo kao zabava, nekad posmatrani kao dio unosne filmske industrije – crtani filmovi su, definitivno, dio kulture dvadesetog stiljeća. Nindža kornjače, Simpsoni, Mickey Mouse, South Park, Scooby Doo, Tom & Jerry, Bugs Bunny, Mornar Popaj, SpongeBob… desetine je legendarnih junaka animiranih filmova i svako bi dijete (i još uvijek dijete u nama odraslima) moglo uraditi vlastitu top listu najboljih ili najpopularnijih.

Deset najseksi glumica Jugoslavije: One su bile simbol ženstvenosti (VIDEO)

Nekada su bile seks simboli, muškarci su ih sanjali, srećnici su im pevali pesme, dizale su Jugu na noge - danas su glumačke legende, čijih se uloga svi rado sećamo. Ovo su najseksi glumice SFRJ

Bile su simboli ženstvenosti, zbog njih se hrlilo u bioskope a TV reprize njihovih filmova su iznova i iznova gledane sa jednakim žarom. Ovih deset glumica proslavio je talenat ali i lepota, po kojima pamtimo lepša vremena u kojima su žene mogle da budu slavne i bez učešća u rijalitijima.


MIRA FURLAN

Talentovana hrvatska glumica važila je tokom osamdesetih godina za seks simbol SFRJ, međutim o svom seksipilu ne govori toliko rado. Kaže da to što je pamte po „bezobraznim“ scenama više govori o mentalitetu publike nego o njoj.

Nakon rata u Jugoslaviji, napustila je život na relaciji Beograd-Zagreb, i otišla je u Ameriku kako gde se proslavila ulogama u serijama "Babilon 5" i "Lost (Izgubljeni)"

ENA BEGOVIĆ

Status zvezde doneli su joj filmovi „Pad Italije“ Lordana Zafranovića i „Čaruga“ Rajka Grlića, gde je glumila u čuvenoj sceni vođenja ljubavi ispod klavira. Za ovu ulogu je dobila i nagradu za sporedni lik, međutim vratila ju je jer je smatrala da je njena uloga glavna.

Nosila je titulu najlepše žene jugoslovenskog filma, a njen život i karijera okončani su prerano, u leto 2000. godine, kada je poginula u saobraćajnoj nesreći.


Foto: Fonet, Tanja Bošković
TANJA BOŠKOVIĆ

Čuvena glumica proslavila se nakon što se gola pojavila na velikom platnu u filmovima "Čovek sa četiri noge" i "Sablazan". Ovim projektima pristupila je potpuno profesionalno, te je pokazala da se ne libi da skine čak i gaćice.

Tada je postala prava erotska ikona SFRJ. Većina ljudi smatra da je njeno telonajlepše koje se pojavilo u jugoslovenskom filmu.


VLADICA MILOSAVLJEVIĆ

Lepu glumicu proslavio je film „Samo jednom se ljubi“. Scene iz kultnog filma koji je režirao Rajko Grlić, u kojima Vladica Milosavljević i Miki Manojlović vode ljubav, mnogi smatraju najboljim erotskim scenama jugoslovenske kinematografije.

“Tad je bila neka pomama svlačenja glumica, toga je bilo previše. Meni je izbačena najbolja scena: striptiz koji sam tri dana radila. Bila je dosta uvrnuta, manje erotska, više nabijena nekom ludom emocijom. Grlić se uplašio da će se dobiti utisak kako se glavni lik ubio zbog ribe, a ne zbog svoje političke neprilagođenosti.”, govorila je Vladica o filmu koji ju je svrstao u seks-simbole.


Foto: Zorana Jevtić, Ljiljana Blagojević
LJILJANA BLAGOJEVIĆ

Ovu lepoticu proslavila je uloga Doli Bel, a u nju je bio zaljubljen i Toma Zdravković, koji joj je napisao hit „Sve bih dao za Ljiljanu

Naročito je slavna po sceni iz filma “Sećaš li se Doli BelEmira Kusturice , gde se na tavanu, polivena vodom iz limenog bokala, ljubi sa Slavkom Štimcem.

"Došla sam na audiciju sa ispletenim kikicama i dokolenicama. Bilo me je sramotakad sam videla kako me Emir s čuđenjem gleda. On je otišao svojim poslom, a ja na more s društvom. U neki kamp pod šator", pričala je Ljiljana Blagojević.

MIRJANA KARANOVIĆ
Foto: Zorana Jevtić, Mirjana Karanović

Glumica iz Beograda svetsku slavu stekla je ulogom majke u filmu Emira KusturiceOtac na službenom putu“. Mirjana se nikada nije plašila skidanja pred kamerama.



Foto: Dado Đilas, Neda Arnerić
NEDA ARNERIĆ

Neda je bila seks simbol čitave generacije. Zvali su je jugoslovenska Širli Templ, a o svojim obnaženim ulogama Neda Arnerić je u jednom intervju rekla:

"Nisam imala pojma o seksualnosti i igrala sam nešto što još nisam doživela. Naučila sam vrlo rano da je snimanje filma posao koji se u dogovoru s rediteljemtreba ozbiljno obaviti. U scenariju je, na primer, pisalo: oni se bude ujutru i nakon vođenja ljubavi kreće priča. A ja u to vreme nisam ni znala kako se vodi ljubav. Bio je to deo mog zanata, a ja se smatram dobrim zanatlijom", objasnil je svojevremeno Neda Arnerić.


BRANKA KATIĆ

Branka Katić je počala da glumi još kao tinejdžerka. Prvi film koji je snimila bio je "Nije lako sa muškarcima", a najveću popularnost je stekla ulogom u filmu "Mi nismo anđeli", gde se pojavljuje u šarenim helankama sa kačketom naopačke i tipičnim "osamdesete" naočarima za sunce.

Slika Branke Katić je bila u glavama mnogih muškaraca jer je karakterisala ideal lepote koji je bio u modi osamdesetih. Nikada nije sebe smatrala za seks simbol, iako je sigurno da ju je publika tako gledala.


Foto: Dragan Kadić, Anica Dobra
ANICA DOBRA

Anica Dobra je slavna glumica iz Srbije koja je glumila u srpskim i nemačkimfilmovima. Ova lepa glumica iza sebe ima veliku i bogatu karijeru te mnogo uloga u brojnim projektima.

Debitovala je na filmu „Pera Panker“ 1985. godine, šta je bio samo početak njene velike karijere. Posle dve godine dobila je nagradu na Filmskom festivalu u Puli za film „Već viđeno“. Da je prava glumačka zvezda potvrdila je ulogom u filmu „Balkan ekspres“.

Foto: Aleksandar Jovanović, Lidija Vukićević
LIDIJA VUKIĆEVIĆ

Lidija Vukićević je poznata srpska glumica i političarka. Najbolje je poznata po ulozi Violete Popadić, ćerke glavnih junaka iz srpske serije "Bolji život". Počela je da glumi i u filmovima od 1985. kada je dobila ulogu u "Žikinoj dinastiji". Tada je imala 22 godine i glumila je atraktivnu kućnu spremačicu Liliku. Dobijala je slične uloge u filmovima istog žanra kao što su "Špijun na štiklama"(1988) i "Vampiri su među nama" (1989).
Preuzeto sa: 6yka.com/ novikonjic.ba

Bh. redatelj i scenarista Namik Kabil snimio je film o sazliji Ćamilu Metiljeviću „Srce od drveta“ koji je premijerno prikazan na 22. Sarajevo Film Festivalu. Film je moguće pogledati besplatno na Youtube-u.

Ko još nije gledao kultni "Titanik" - a samo rijetki nisu zaplakali. No, kako je sve izgledalo "iza scene", ovo će vas možda razočarati, a možda i oduševiti.

Jedna od najpopularnijih holivudskih glumica Meryl Streep pojavila se na crvenom tepihu na premijeri filma „Florence Foster Jenkins“ i još jednom je potvrdila zašto važi za najveću damu Hollywooda.

Nakon Stockholma je uslijedio Tjedan mode u Kopenhagenu na kojem se prikazuju kolekcije za jesen/zimu 2017./2018. Skandinavske su i ovdje pokazale zašto i dalje slove za jedne od najbolje odjevenih u svijetu mode, osobito u posljednje vrijeme. Ove zime kombiniraju odjeću na još zanimljviji način što samo dodatno potvrđuje kako su se odmaknule od onog klasičnog i očekivanog skandinavskog minimalizma.

Chanel je predstavio kratki video u kojem prikazuju sve detalje nastajanja njihove raskošne kolekcije visoke mode za proljeće/ljeto 2017. godine.

Pojam mode je vrlo širok. On se može sagledati iz sociološkog, psihološkog, estetskog, ekonomskog, marketinškog, političkog i dizajnerskog ugla. Svaka od tih tački gledišta otkriva ponešto o modi, ali definisanje ovog pojma neprekidno izmiče.

Mala plava kutija ukrašena bijelom mašnom simbol je najljepših ženskih želja, još otkako je Holly Golightly čeznutljivo stajala ispred izloga dućana Tiffany na njujorškoj Petoj Aveniji.

Iako nas od završetka godine dijeli desetak dana, u svijetu mode sigurna je jedna stvar – 2016. je završila jer su modni insajderi već neko vrijeme usmjereni na trendove i novitete koje možemo očekivati u sljedećoj godini. Ipak, prije no što otvorimo novu modnu godinu, vrijeme je da prošećemo kroz godinu na zalasku i prisjetimo se najuspješnijih zvijezda i njezinih najboljih momenata – komada koji su se istaknuli unutar različitih trendova i upisali se u favorite mnogih garderoba.

Gabrielle Coco Chanel jednom je prilikom izjavila kako je moda prolazna, a stil vječan. Osim za modu, isto je s punim pravom mogla ustvrditi i za beauty industriju, koja je od vremena u kojem je Chanel stvarala do danas doživjela tektonske promjene, a u moru novih tehnologija i inovacija, malo je koji proizvod uspio odoljeti testu vremena. No, oni koji jesu, posebno su vrijedni, a primjera radi to je definitivno parfem No. 5 – Chanelova petica koja je danas na pragu svoje stote obljetnice.

Naglasiti i osvijetliti ono najbolje na licu nikada nije bilo popularnije, pa je tako jedan od najtraženijih make up proizvoda posljednjih sezona postao highlighter. Upravo u njemu leži tajna svježeg i svjetlom okupanog tena, kojem svi težimo u zimskim mjesecima, kada naša koža ima tendenciju gubitka svog prirodnog sjaja.

Malo koji komad u zimskoj sezoni nosi sa sobom tu dozu elegancije poput ‘oversized’ pulovera, pogotovo kada se pojavljuje u blijedo sivoj, boji pijeska, boji kave ili klasičnoj bijeloj. Obožavaju ga minimalistice, jer je svojom jednostavnošću kroja i boje vrlo lako uklopljiv u njihov svakodnevni stil, a predimenzioniranom veličinom svakako nadoknađuje na zanimljivosti. Može biti ‘zvijezda’ stylinga i nosivi komad određene odjevne kombinacije, pa ga je poželjno u barem jednom primjerku uvrstiti u garderobu za hladniju sezonu i tako si riješiti mnoge odjevne nedoumice.

U ShoeBeDo je stigla nova kolekcija za sezonu 2016./2017. u znaku cvjetnog printa i točkica, uzoraka koji nikad ne izlaze iz mode, baš poput i samog Vansa. Kultni Vans nastao je prije točno 50 godina u sunčanoj Kaliforniji – državi koja predstavlja sinonim za plažu, opuštenost i zen ‘state of mind’.

Popularnost parka jakni polako, ali sigurno seli i u zimsku sezonu, i to zahvaljujući modnim imenima koja su ovoj obožavanoj jesenskoj jaknici za najhladnije dane dali jedno novo ruho. Parke se sada nose s krznom, kojim je ispunjena njihova podstava i ukrašena kapuljača, vrlo su meke, tople i udobne, a k tome i dalje izgledaju vrlo cool.

Baš kao što su ruževi za usne ove jeseni dobili zagasiti tretman, isto se dogodilo i s lakovima za nokte. Ne začuđuje, jer mnoge su žene navikle usklađivati ova dva elementa svog beauty looka. Tamne nijanse zavladale su jesenskom sezonom i, čini se, nemaju nas namjeru još neko vrijeme napustiti – barem ne do proljeća.

Startas tenisice već su nekoliko godina must have odabir svih fashionistica, a nije tajna da su Amerikanke poludjele za ovim otkačenim tenisicama iz Borova, osobito otkako su osvanule na stranicama Voguea. Uz atraktivan izgled i udobnosti, Amerikanke posebno hvale i činjenicu da su sve tenisice izrađene od eco friendly materijala.

Miran Kević, je mladi web dizajner, dolazi iz Mostara i tri puta je dobio nagradu za najboljeg web dizajnera na svijetu.

Brend PLUSMINUS osnovala je dizajnerica Ena Dujmović u saradnji sa grafičarem Borisom Majstorovićem. Koncept PlusMinusa je prenošenje crteža na modne kreacije, otvaranje novog medija prezentacije umjetnosti i postavljanje iste u trodimenzionalnu formu. Cilj je da se onome što je inače klasični patern koji ukrašava određeni kroj da stvarna umjetnička i simbolička vrijednost, te da pri tome vizualna slika bude zanimljivija.

Želite da pošaljete velike datoteke preko mreže, ali ne znate kako? Što se tiče e-mail servisa kao što su Yahoo i Gmail, dozvoljavaju slanje fajlova do 20Mb i 25Mb respektivno. U nastavku teksta predstavljamo Vam načine na koje možete slati velike fajlove online besplatno i bez brige o sigurnosti tih podataka.

Na SPARK forumu, koji će se održati 17.2., imate priliku upoznati odlične ljude i saznati informacije o IT industriji. Nakon toga SPARK organizira natjecanje s vrijednim nagradama gdje možete pokazati svoje znanje i vještine.

Međunarodna asocijacija zdravstvenih radnika primila je u svoje redove i doktora Muhameda Durakovića, Bosanca koji trenutno svoj posao doktora porodične medicine obavlja u dalekom SAD-u.

Popularni iPhone već služi kao novčanik, kamera i još mnogo toga, međutim, uskoro bi mogao zamijeniti i ključeve automobila.

Telefonu je trebalo 75 godina da dosegne 50 miliona korisnika, Facebook-u 3,5 godine, a Angry Birds samo 35 dana.

Pilot-projekt dostave paketa „Brze pošte“ putem bespilotne letjelice demonstrirala je Hrvatska pošta Mostar u sklopu SPARK Multirotor Challenge – utrke dronova.

Nakon što je u srijedu predstavljen najnoviji model Appleovog pametnog telefona iPhone 7, ljuditelji Jabuke u BiH svoj će uređaj moći kupiti već 23. septembra, potvrđeno je za Klix.ba.

U skladu s prošlosedmičnim glasinama i najavama, Evropska južna promatračnica (ESO) danas je u svojem sjedištu kraj Minhena objavila senzacionalno otkriće.

Nizozemac hrvatskog podrijetla Boyan Slat izumio je revolucionarni sustav Ocean Cleanup koji elimira plastični otpad iz mora


Ima samo 22 godine, a o njemu bruje mediji diljem svijeta. Ne, on nije nogometaš, glumac ili pjevačka zvijezda.

Iako je naša predstava o medicini daleko složenija i preciznija, postoje neke stvari u kojima je starogrčka medicina i dalje aktuelna Stari Grci smatraju se osnivačima zapadne medicine čija istorija počinje pre više od 2.000 godina.