Novi Konjic

Druga fudbalska liga FBiH, grupa Jug, 14. kolo

Klis - Neum 5:0 (2:0)

Stadion "Seid Padalović " u Buturović Polju, gledalaca:300, glavni sudija:Sandi Ljevo -7, pomoćnici:Marin Suton i Antonio Marčinko oba Mostar, delegat: Enes Šljivo (Konjic). Strijelci: 1:0-Šehić(9), 2:0-Habibija(41), 3:0-Husrep(62), 4:0-A.Kudra(78), 5:0-Vila(88) iz 11m. Žuti kartoni: Bitevija, Šimunović, Habibija (Klis), Stanković, Konjevod (Neum).

Igrač utakmice: Amir Habibija(Klis)-8,5.

Klis: Padalović 8, Husrep 8, Bitevija 8(od 76.Hakalović-), Ćosić 8, Habibija 8,5, Makan 8, Šehić 8, Jahić 8,5, N.Kudra 8,5 (od 64.A.Kudra 8), Vila 8, Šimunović 8(od 80.Kovačević-). Trener:Adis Padalović.

Neum: N.Krešić 6, Jurković 6,5, Vukasović 5,5, Bošković 6, Konjevod 5,5,Stanković 6, Soldo 6, Galić 5,5(od 70.K.Krešić 6), Matić 6, Begušić 6, Šutalo 6. Trener: Ivica Matić.

U okviru 14. predposljednjeg kola fudbaleri Klisa su postigli rekordnu pobjedu u ovom prvenstvu protiv ekipe Neuma od 5:0. Već u 9 minuti nakon kornera sa desne strane kapiten Elvedin Šehić je doveo Klišane u rezultatsku prednost. U 41 minuti najbolji akter utakmice, Amir Habibija je povečao prednost na 2:0. U drugom poluvremenu gosti su imali dvije prilike, ali je golman Nedim Padalović oba puta sjajno interevenisao. U 62 minuti Aldin Husrep je probio po desnoj strani u sjajnim udacem povečao prednost Klisa(3:0). U 78 minuti najljepši potez na utakmici, kada je Aid Kudra sa oko 20-ak metara euro-golom pogodio lijevi gornji ugao za 4:0. Tačku na "i" na ovoj sjajnoj fudbalskoj predstavi je stavio Muamer Vila u 88 miniti udarcem sa penala. Posebno treba istači sjajnu igru najmlađeg aktera ove utakmice, 16-godišnjeg Mirnesa Jahića koji je svojim potezima oduševio prisutne gledaoce, imao je i dvije šanse, ali je iskusni golman Neuma, Nikola Krešić oba puta bio sjajan.

Ismet Nimanović/Novikonjic.ba

Simptomi nepravilnog rada srca

Lupanje srca se najčešće javlja kod visokih vlažnosti, za vrijeme ljetnih vrućina i kod promjena vremena. U prosjeku je barem 80% osoba barem jednom u životu doživjelo lupanje srca. Uglavnom se radi o privremenom poremećaju rada srca, a jedan od uzroka mogu biti pušenje, snažne emocije ili prevelike količine kofeina. Slijede simptomi nepravilnog rada srca.

Poremećaji srčanog ritma

Iako se u velikom broju slučajeva ne radi o opasnim poremećajima, simptomi nepravilnog rada srca mogu biti posljedica i srčanog udara, pa se ne bi smjeli zanemarivati. To su:

aritmija - ukoliko se preskakanje srca javi kod zdrave osobe koja nema nikakvih problema sa srcem, nema razloga za brigu jer je najvjerojatnije riječ o bezazlenom obliku aritmije koji nije štetan po zdravlje. No ako je preskakanje srca često te se javlja više od jedanput u minuti znači da srce nema vremena da se napuni s dovoljno krvi, zbog čega izbacuje nedovoljnu količinu krvi. Posljedice mogu biti nesvjestica i vrtoglavica.

nepravilni otkucaji srca - najčešće se javljaju kod zdrave osobe i nemaju neki poseban uzrok. Kada je uzrok preskakanja poznat najčešće je povezan sa srčanom slabosti ili akutnim infarktom srca. Mogu biti i posljedica bolesti drugih organa poput gastritisa, bolesti štitnjače, poremećaja elektrolita u krvi i infektivnih bolesti s povišenom tjelesnom temperaturom.

Neki drugi uzroci isto tako mogu utjecati na pojavu nepravilnosti rada srca poput pretjeranog unosa kofeina, pojedinih lijekova, pušenja, alkohola i stresa izazvanog jakim emocijama.

Čim osoba osjeti simptome poput preskakanja srca i lupanja srca, iznenadnog gubitka svijesti ili nesvjestice, bolova u prsima ili otežanog disanja treba se javiti liječniku.

Uzroci nepravilnog rada srca

Jedino liječnik može sa sigurnošću utvrditi što je uzrok nepravilnom radu srca. Liječenje će ovisiti o uzroku, pa ako preskakanje ne ovisi o bolesti srca vrlo je važno liječiti bolest koja je izazvala preskakanje. Kada se jednom započne s liječenjem potrebno je redovito odlaziti kod liječnika na kontrole.

Kod specijalnih slučajeva mogu se prepisati lijekovi protiv aritmije koji reguliraju otkucaje srca, ali i ti lijekovi mogu uzrokovati neželjene nuspojave.

Kada se preskakanje srca poveže s bolestima srca liječnik određuje odgovarajuće lijekove koji će kontrolirati osnovnu bolest i učestalost poremećaja ritma.

Jedino na taj način liječnik može uočiti moguće nuspojave lijekova i jednako tako je važno da se redovito radi EKG pretraga kako bi se utvrdila djelotvornost liječenja. Koliko puta će kontrole biti potrebne to određuje isključivo kardiolog.

Tijekom liječenja bolesnici bi trebali prestati s konzumiranjem crne kave te si priuštiti dovoljno odmora. Važno je da svaki pacijent koji se bori s aritmijama pronađe najbolji način za opuštanje i da se odrekne cigareta i alkohola.

Hercegovina.info/Novikonjic.ba

Domaći fudbal: Prva fudbalska liga FBiH, 14. kolo

Igman-Sloga 1:1(1:0)

Gradski stadion u Konjicu, gledalaca:400, glavni sudija: Mirza Kazlagić(Cazin)- 5, pomoćnici:Amir Hušidić (Velika Kladuša) i Edin Zjakić(Bihać), delegat: Anto Kobaš(Tolisa). Strijelci:1:0 - Džafić(24),1:1 - Kostić(90+4). Žuti kartoni: Blagojević, Džafić, Kašić, Sultanić, Abdulahović, Drljević, Lončarić(Igman), Kostić, Stjepanović, Ibrahimović(Sloga).

Igrač utakmice: Aldin Kovačević(Igman) 8.

Igman(Konjic): Abdulahović 7,5, Kovačević 8, Lončarić 7,5, Islamagić 7,5, Razić 7,5(od 76.Kozić-), Zeljković 7,5(od 64.Sultanić 7,5), Salčinović 7,5, Drljević 7,5, Blagojević 7,5,Džafić 8, Kašić 7,5(od 89.Šabanović-) .Trener: Adis Obad.

Sloga: Hamzabegović 6,5, Efendić 5,5, Kostić 6, Moranjkić 6,5,Šarčević 5,5(od 46.Stokić 5,5), Ibrahimović 5,5, Stjepanović 5,5(od 74.Todorović-), Širanović 5,5, Omerović-(od 1.Musić 5,5), Kojić 5,5, Vukmirović 5,5.

Trener: Darko Vojvodić.

Ismet Nimanović/Novikonjic.ba

Domaći fudbal: 14. kolo Druge lige FBiH, grupa Jug

Visoke pobjede Brotnjo Čitluka,Klisa,Tomislava, Grude iznenadilo Ramu

Odigrano je 14.predposljednje kolo u Drugoj ligi, FBiH, grupa, Jug. Strijelci su bili efikasni, postignto je 26 golova. Visoke domaće pobjede u ovom kolu su zabilježili, Klis protiv Neuma(5:0), Tomislav naspram Branitelja(4:0), te gostujuće, Brotnjo Čitluk u Ljubuškom(6:0), i gornjovakufska Sloga u Mostaru protiv Cima(4:1). Ekipa Stoca je nastavila sa dobrim igrama i rezultatima, kod kuće je pobjedila Troglava 1918 iz Livna. Kamešnica je bila uspješna kao domaćin protiv Turbine(2:0), dok se za iznenađenje pobrinula ekipa Grude koja je nakon iznenađujuće pobjede na svom ternu protiv Klisa, ovaj put u gostima iznenadila domaću Ramu savladavši je minimalnim rezultatom, 1:0. U ovom kolu jesenji prvak Posušje je bilo slobodno.

Podhum kod Livna:Kamešnica-Turbina 2:0 (Krezo,Čeko).

Buturović Polje:Klis-Neum 5:0(Šehić,Habibija,Husrep,A.Kudra,Vila,penal).

Mostar:Cim-Sloga(GV-U) 1:4 (Džidić/Grubeša 2,Janković,Glavaš).

Stolac:Stolac-Troglav 1918 3:0 (D.Raguž 2,Perić).

Tomislavgrad:Tomislav-Branitelj 4:0(Bandić,Stipić,Šteko,Bagarič).

Ljubuški:Sloga-Brotnjo Čitluk 0:6 (Sulić 3,Rozić,Gugić,Petrina).

Prozor/Rama:Rama-Grude 0:1 (Šimić).

Slobodno, Posušje.

Tabela:

1.Posušje 13 11 1 1 33:11 34

2.Tomislav 13 9 2 2 30:10 29

3.Klis 13 9 1 3 29:11 28

4.Brotnjo Čitluk 13 8 1 4 30:14 25

5.Sloga(GV-U) 13 8 1 4 31:21 25

6.Rama 13 6 2 5 26:20 20

7.Cim 14 5 4 5 24:27 19

8.Stolac 13 6 0 7 29:31 18

9.Troglav 1918 13 5 2 6 16:15 17

10.Kamešnica 13 5 1 7 22:24 16

11.Turbina 13 4 3 6 15:25 15

12.Grude 13 4 2 7 14:24 14

13.Neum 13 4 1 8 17:28 13

14.Branitelj 13 2 0 11 15:37 6

15.Sloga(Lj) 13 1 1 11 6:38 4

Parovi 15.posljednjeg kola,11.novembar

Jablanica:Turbina-Stolac,12.novembar,Livno:Troglav 1918-Tomislav,

Mostar:Branitelj-Klis,Gornji Vakuf/Uskoplje:Sloga-Kamešnica,

Čitluk:Brotnjo Čitluk-Posušje,Neum:Neum-Rama,Grude:

Grude-Sloga(Lj),slobodan Cim.

Ismet Nimanović/Novikonjic.ba

Domaći fudbal - Rezime 14. kolo

Još jedna lakrdija na bh terenima, Mirza Kazlagić sa pomoćnicima u Konjicu, oštetio Igmana u duelu sa Slogom, u Bugojnu i Vrapčićima, kao u Konjicu, 1:1, prva pobjeda Travničana.

Od sutra generalni štrajk doktora medicine i stomatologije u FBiH

Generalni štrajk doktora medicine i stomatologije počet će, kako je i planirano, 6. novembra u 07.30 sati, saopćeno je iz Saveza Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH koji je organizator štrajka.

Kako je navedeno, štrajk će se provoditi do ispunjenja zahtjeva, a to je potpisivanje Federalnog kolektivnog ugovora za doktore medicine i stomatologije.

U podružnici UKC Tuzla od 6. novembra za vrijeme pauze od 11:00 do 11:30 sati svakodnevno će biti organizovan polusatni štrajk upozorenja kao podrška aktivnostima Federalnog Saveza, do ispunjenja zakonskih pretpostavki za pridruživanje i ove sindikalne podružnice generalnom štrajku doktora medicine i stomatologije, navodi se u saopćenju.

"Maksimalno ćemo se potruditi da pacijenti ne ispaštaju za vrijeme štrajka", ističu iz Sindikata.

Ipak, u generalni štrajk zbog neispunjavanja zakonom predviđenih uslova sutra neće stupiti ljekari u HNK i USK, ali se očekuje da se naknadno pridruže kolegama iz drugih kantona u FBiH.

(Vijesti.ba / FENA)/Novikonjic.ba

Dragan Bursać za NAP: Zadnjih pola godine više vremena provodim u MUP-u nego u redakcijama

Za Dragana Bursaća se može reći da je bh. novinar i kolumnista koji u ovom trenutku ima možda i najviše otvorenih prijetnji, zbog izrazito oštrih stavova prema vlastima u zemlji.

U intervjuu za agenciju Patria govori o tim prijetnjama njegovoj porodici i njemu, od koga dobiva najveću podršku, šta očekuje od najavljenog Fonda za pomoć novinarima te koliko sami mediji i novinari sudjeluju u razgradnji bosanskohercegovačkog društva.

Bursać je profesor filozofije. Radi kao kolumnista i novinar na portalu BUKA i na portalu Al Jazeera Balkans.

NAP: Prijetnje smrću koje su vam upućene zgrozile su javno mnijenje u BiH? Čovjek koji vam je prijetio je otkriven. Šta su bile posljedice takvog čina za vašu porodicu i vas? Šta je urađeno zakonski prema čovjeku koji je prijetio?

BURSAĆ: Haj'mo redom. Pred sudom su se našle tri prijetnje smrću. Prva je, po tužiocu, zastarjela. Druga ide po službenoj dužnosti. Onu treću, najozbiljniju Sud još nije počeo rješavati. Na žalost, kako mi je predočeno, u međuvremenu je došlo do izmjena zakona, pa ukoliko pojedinac u privatnoj parnici ne bude gonio prvooptuženog, njemu se najčešće izriču nekakve smiješne uslovne kazne: zabrane pristupa društvenim mrežama i slično.

Kao što vidite, direktna posljedica je da novinar i kolumnista postaje pravnik (smijeh). A, sad ozbiljno, najgore se u svemu osjećala moja porodica, jer su prijetnje djelomično bile upućene baš i njima. Jednostavno, doveden sam u jedan poprilično egoističan položaj, u kojem bi, zbog svoga rada ja bio taj koji bi ugrozio život porodice. Naravno, to me neće nikako pokolebati da nastavim dalje raditi. Sa druge strane poduzete su i određene zakonske mjere u smislu zaštite mene i moje obitelji. I ovo moram istaći, u zadnjih pola godine, više vremena sam proveo u MUP-u, sudovima i tužilaštvu, nego u novinarskim redakcijama. To jeste iscrpljujuće, ali moram se zahvaliti zaposlenim u MUP-u na sjajno obavljenom poslu, koliko im to materijalni resursi dozvoljavaju. Vjerujte, ovi ljudi su mizerno plaćeni, a uslovi rada su im zaleđeni negdje u 1984.

NAP: Ambasador Holandije u BiH Reinout Vos istakao je da novinari predstavljaju savjest društva i da se moraju zaštititi u svakom slučaju. Podsjetio je i na vaš slučaj. Kakve su bile domaće, a kakve reakcije stranaca na te prijetnje?

BURSAĆ: Baš ne bih mogao to toliko ugrubo podijeliti tek na domaće i reakcije stranaca. Već sam rekao da sam od MUP-a imao podršku. Tu su kolege iz Al Jazeere, BUKA portala, Portala Analiziraj.ba, za koje radim, zatim kolege gotovo svih bh. krovnih novinarskih udruženja i novinara. Sa druge strane, u Banja Luci, gradu u kojem živim - MUK. Uz par časnih izuzetaka, ispostavilo se da kolege ili ne shvataju moju situaciju ili, što je užasno, likuju nad njom. Bila je to grozna spoznaja.

„Stranci“, predstavnici stranih ambasada, od Američke, Holandske, Njemačke, preko predstavnika EU su mi zaista pomogli itekako se založivši za mene. Bili su mi na raspolaganju gotovo stalno. U tim trenucima, meni i mojoj porodici je to zaista značilo. Jer, kad ste u gradu koji vas ignoriše, najblaže rečeno, svaka podrška je dobro došla.

NAP: Nažalost, ne znamo čemu bi služila podrška politike iz domaće radinosti. Oni žive na nacionalnim podvajanjima i snose glavnu krivicu za brojne napetosti. Sve što izlazi u bh. društvu izlazi ispod njihovog šinjela...

BURSAĆ: Upravo tako. I ne bih imao šta na to dodati. Gledajući ovakvu vlast i opoziciju u RS-u, prosto mi je drago što mi niko od njih nije ukazao bilo kakvu podršku.

NAP: Osnivanje fonda za pomoć novinarima je samo jedan potez koji treba pomoći održanju ove profesije na pristojnom nivou. Imate li ideju, kakva još rješenja bi mogla donijeti olakšanje ljudima u ovoj profesiji?

BURSAĆ: Fond za pomoć novinarima će biti funkcionalan ukoliko prvo novinari shvate da su mobingovani, ugroženi, izmanipulisani... Znate, to vam je poput zlostavljanja ili mobinga. Često žrtva pravda svog napadača. Ponekad imam utisak da novinari svjesno pravdaju urednike, pravdaju egzistencijalni položaj, pravdaju sve, samo da ne priznaju kako su itekako ugroženi. A potom, moramo biti KOLEGIJALNI. Ja sam na svojoj koži osjetio koliko i jedna lijepa riječ znači, odnosno, koliko je gorka ravnodušnost i prećutni poziv na linč. Mislim da nam, generalno, nedostaje te kolegijalnosti. Najjednostavnije rečeno, Fond će zaživjeti kada novinari shvate njegovu bitnost, a ne samo kada bude u incidentnim situacijama, po sili nužde aktivan. On mora prevenirati, a ne sanirati već stvorene rane i rupe.

NAP: Opšte je mišljenje da samo novinari svojom profesionalnom borbom mogu povući ovu zemlju naprijed u neko demokratsko i civilizirano bolje sutra. S druge strane, vi kada kritikuje vlast u Banja Luci, stiče se dojam da vam uglavnom plješću Bošnjaci i Hrvati. Je li naše društvo sazrelo da prihvati istinu o kojoj govore novinari?

BURSAĆ: Novinari su ti koji trebaju prezentovati realnost. Tačka. Kolumnisti je mogu komentaristati. Tačka. Nemaju novinari ni zakonsku niti pedagošku funciju. Mi smo odavno pobrkali lončiće. Pa, šta nam rade škole, fakulteti, porodica? Šta nam radi sudstvo, tužilaštvo, politika na kraju? Jedno veliko NIŠTA. Ali, molim vas, pa ne mogu novinari baš sve i usput još da budu i glineni golubovi svima. A, što se tiče aplauza u Sarajevu i Mostaru, na račun kritika Banja Luke i obratno, apsolutno se slažem. Na sceni je jedno opšte društveno licemjerstvo. Ovdje u BiH i regionu, puk ne interesuje realnost i stvarnost, nego stavovi i odbrana stavova. Pa tako imam situaciju gdje me „tapšači po ramenu“ dižu u nebesa u Sarajevu, kad prozivam srpske ratne zločince i veličanje istih, ali isti ti će rado „pljunuti“ po mom radu, kad primjerice pišem o usponu bošnjačkog neofašizma. Potpuno licemjerje!

NAP: Viktor Ivančić je jedne prilike, parafraziram, rekao kako i mediji često sudjeluju u urušavanju društva. Htio je reći da vlasti često zloupotrebljavaju medije. Dijelite li njegovo mišljenje?

BURSAĆ: Slažem se sa Viktorom. Pogotovo na Balkanu, mediji su bili ne samo neslobodni, nego najobičnije političko oružje, koje je palilo nacionalističke vatre i bilo u rukama krvnika. I to je tako, da se razumijemo, samo u drugom obliku i dan danas. Pa, uzimete samo RTRS. To je Dodikov fanzin. I oni to uopšte ne kriju. Ali, nije to problem. Problem je „genetika“ takvih medija. Konkretno RTRS je bio i Karadžićev i Biljane Plavšić, a prije toga, pa to su bili provjereni kadrovi Saveza komunista... Hoću vam reći, princip je isti, sve ostalo su nijanse. Nema tu ni „n“ od novinarstva, to su distributeri informacija, kuriri... A, čini mi se da bi prvo trebali rješavati baš tu rak ranu, na teritoriji ovih naših država, da bi se uopšte upustili u ozbiljne novinarske priče.

Nap.ba/Novikonjic.ba

Sličice iz škole

Škola postoji radi učenika. Učenici idu u školu da nešto nauče. Kako iz općeg obrazovanja tako i iz lijepog ponašanja. No dobivaju li uistinu to znanje, te vještine? Je li prakticiranje bontona i etičkih vrlina prioritet za nastavnike? Je li strogo razlikovanje laži od istine nit vodilja nastavnika u školi? Jesu li učenici uvijek iznad profesorskih sujeta ili su samo kotači jednog sistema? Čini se da su samo kotači i da baš takvi napuštaju svoje dvanaestogodišnje školovanje. Vještine, vrline, sposobnosti etičkog rasuđivanja i ne dotaknu.

Istraga o vladanju

A ako takvi uđu u život zrelog čovjeka, oni teško mogu primjenjivati istinske vrijednosti u svom životu. I tako iz generacije u generaciju. Zamislimo samo situaciju u kojoj nastavnik ne može da vlada satom. Ode pedagogu da se požali na učenike, a on ga savjetuje da piše izjavu protiv učenika. I onda krene proces. Istraga o vladanju učenika na satu. Uobičajeni poziv roditeljima na razgovor i kanonada dobro uvježbanih rečenica protiv učenika kako bi se po svaku cijenu odbranio integritet nastavnika.

Je li bit obrazovanja zaštititi nastavnika po svaku cijenu ili uvažiti stav učenika, pa čak i njegov bunt? Propitati razloge. Djeca su najbolji lakmus-papir za naše propuste, licemjerje, površnost i laži. Djeca ne praštaju. Djeca pamte. Često je dječije pamćenje bolno i nepravdom protkano. Zašto nastavnici kad dobiju moć dnevnika, moć ocjenjivanja i, još prije, moć kažnjavanja, izgube osjećaj za tananu ljudskost mladih? Nije bit školovanja u kažnjavanju, nego u odgoju.

No, može li odgojiti onaj koji ne zna značenje te riječi? Teško. On poseže za kažnjavanjem, a kažnjavanje dovodi do novog prijestupa. Kraj se ne nazire. Je li moguće da danas, kad su nam usta puna vjere i vjerskih pravila, vlada toliko nepravde u školama? U vremenu u kojem je vjeronauk tik uz maternji jezik, učenici trpe nepravdu nastavničkih odluka o njihovom vladanju. O čemu nam govori ekskomuniciranje djece s nižim ocjenama vladanja iz školskih sekcija? O tjeranju djece na ulicu jer smetaju. S njima se nikad ne zna i bolje ih je skloniti, a kad ih jednom sklonimo na ulicu tu je kraj. Ili, bolje reći, početak kraja razvoja njihovih etičkih vrlina.

Odbačeni i kažnjeni

Odbačeni i kažnjeni oni nisu sposobni da se sami bore za bolje. Ako po svaku cijenu želimo kazniti u učenju uspješno, ali i samosvjesno dijete zbog, recimo, njegovog opravdanog prigovora nastavniku, mi kažnjavamo sebe i svoj poziv. Stavljamo na njega teret naše nesposobnosti i površnosti i zauvijek gubimo dijete na dobrom putu njegovog razvoja. Stoga ne treba čuditi ako se onda pojavi dječji prijezir, revolt i bunt, jer oni su samo dah ljudskog u njima. Kada i ovi alarmi utihnu u djetetu, pod pritiskom prijetnji kažnjavanjem, dobili smo bitku u ime pukog autoriteta. Slomljen je otpor, ali i ličnost u djetetu. Na scenu stupa poslušnik koji će prvom prilikom napraviti isti grijeh kakav je njemu pričinjen.

Modelari dječijih ličnosti moraju biti svjesni da duše njihovih mladih učenika strepe i drhte nad nepravdom, a kada je osjete, ona ih kao rana na duši više nikad ne napušta, jer je došla iz mirne luke učiteljice života i znanja, iz škole. Od učitelja. Koliko je samo teško biti učitelj života i znanja. Nemojte trčati tim putem ako ne možete udahnuti oštar zrak odgovornosti učitelja.

Sanja Vlaisavljević/Avaz.ba/Novikonjic.ba

Žena sa sela

Oktobar je mjesec u kojem se obilježavaju brojni međunarodni praznici. Jedan od njih je Međunarodni dan žena na selu. O tom prazniku se veoma malo govori i uvijek prođe nekako neopaženo. Međutim, žene sa sela zaslužuju svakodnevnu pažnju. Kako zbog načina života, tako i zbog posla koji su primorane obavljati, a koji ostaje neprimijećen i obezvrijeđen, tamo negdje daleko, u njihovom kraju.

Žene sa sela su često tokom odrastanja izložene diskriminaciji u ime praktičnosti. One mnogo češće ne idu u školu nego što idu. Ako je posrijedi izbor između brata i sestre, brat uvijek ima prednost, a sestra treba ostati kući i pomagati obitelji u domaćinskim poslovima. Nije ni brat toga pošteđen kada dođe kući, ali djevojčica "prirodno" pripada kući. Ona pomaže ocu i majci, ona se sprema za život žene na selu.

Djevojčice nemaju skupe dvorce u koje smještaju svoje lutkice, nemaju ni kućne ljubimce koje nose na kupanje u bogati salon, nego se igraju s prirodom i u prirodi. Njima su cvijeće i biljke drugari, a sve što im nedostaje same naprave. Kod njih nema dvoličnosti i prenemaganja. One život uče od majki s kojima odrastaju.

Uče po modelu u kojem nema prostora za prevaru. Sjetih se sentence majke sa sela koja veli: "Na selu se rađaju djeca kao ljudi, a u gradu kao kućni ljubimci". Zašto? Djeca svjedoče svemu što njihovi roditelji rade. Svjedoci su i radosti i žalosti, pjevanja i muke oko posla. Ta djeca nisu sklonjena od života. Ona život žive. A posebno djevojčice koje odmalena uče biti ženama sa sela. Žene sa sela ne primaju plaću za sve one poslove kojima se bave, premda je njihov posao mnogo složeniji od žena u gradu.

Volja i snaga

Njihove ruke su ogrubjele od rada na njivi i s domaćim životinjama. One su domaćice i kuharice. Majke i supruge. One nemaju vremena za frizera i kozmetičara, za ugodne razgovore u restoranima. One se natječu s danom i s mrakom da sustignu sve što mora biti obavljeno. Kod njih nema bolovanja i zamjene, jer njihove obitelji ovise o njima. One rade u tri smjene i nemaju kad da se žale. A kad ih pitate kako su, gotovo po dogovoru svaka od njih kaže: "Dobro, bože zdravlja, samo da su djeca živa i zdrava". I da, baš to je njihov moto kojim idu kroz život.

Stoga, kada govorimo o položaju žene u društvu, uvijek, prije svih, moramo imati u vidu Nju. Ženu sa sela. Djevojčicu, djevojku, majku, suprugu i radnicu, Nju koja ne zna za odmor. Pa ni za muške i ženske poslove. Samo te žene znaju koliko volje i snage treba za jedan dan u kojem nema predaha ili vremena samo za sebe.

Sanja Vlaisavljević/Avaz.ba/Novikonjic.ba

EU do 2027: Četiri scenarija - ni ratovi nisu nemogući

Rusko-američki naučnik i analitičar Petar Turčin je u autorskom tekstu na svom blogu objavio svoja predviđanja budućeg razvoja događaja u Evropi.

Prema prvom scenariju, veliki projekat evropske integracije će se potpuno oporaviti do 2027. godine i neće više biti previše evroskeptičnih glasova.

"To je veoma malo vjerovatno. Prije svega zbog promjene u ponašanju Nijemaca, a zatim i zbog činjenice da se u Evropskoj uniji nailazi na sve veću segmentaciju", navodi Turčin.

Drugi scenario predviđa da će EU nastaviti da se "provlači".

"Neće biti ni pozitivnog, ni negativnih trenda, 2027. godine ćemo biti gdje smo i sada, što je mnogo realističnije od prvog slučaja. Ipak, stanje ekvilibrijuma je dinamičan proces i ja ne vidim da postoji sila koja će uspijeti da reintegriše snage koje su već krenule tim putem. Istorija ne miruje, stvari se mijenjaju ili postaju gore. Želio bih da sve krene pozitivnije, ali postoji mnogo razloga za drugačije mišljenje", istakao je Turčin.

Treći scenario predviđa još veću fragmentaciju Evropske unije, ali ona neće nestati, prenosi B92.

"Predvođene Mađarskom i Poljskom, i druge male i srednje države članice će pokušati da se vrate svojim nacionalnim politikama, bez obraćanja previše pažnje na Brisel. Defragmentacija će biti okončana bez rata. Možda ne za 10 godina, ali bi EU mogla da izgleda kao Sveto rimsko carstvo. Po mom mišljenju to je najvjerovatnije", dodao je Turčin.

Da mira u Evropskoj uniji neće biti - predviđa četvrti scenario.

"Mislim i nadam se da do toga neće doći. Ipak, postoji veoma malo onih koji se sjećaju tragedija iz Drugog svjetskog rata. Vlada Marijana Rahoja, na primjer, ne uviđa koliko je opasna represija koju sprovodi u Kataloniji. Moglo bi da dođe do krvavog građanskog rata. Nažalost, ništa ne sprečava konflikte, a mi smo izbjegli velike ratove od 1945. godine zato što se ušlo u proces integracije. Kada to bude prestalo razne odvratnosti mogu da postanu moguće", ocijenio je on.

Avaz.ba/Novikonjic.ba

Page 253 of 413