Prvi je ograničen i podrazumijeva slikanje sebe do nekoliko puta dnevno, bez objavljivanja fotografija na društvenim mrežama. Drugi je akutni, slikanje sebe nekoliko puta dnevno i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama. Treći je hronični, a osobe koje pate od ovoga se nekontrolisano slikaju i skoro sve selfije objavljuju na društvenim mrežama, bar šest puta dnevno.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE


Termin "selfitis" je prvi put spomenut u jednom novinskom članku iz 2014. godine, u kojem je predloženo da američka psihijatrijska asocijacija razmisli o svrštavanju "selfitisa" u poremećaje. Nakon toga, istraživači su ispitali navedeni fenomen i došli do zaključka da je taj "poremećaj" zaista prisutan u društvu.

Ispitano je 400 ljudi iz Indije, zemlje u kojoj većina koristi Facebook, te je uspostavljena i skala ponašanja prilikom slikanja selfija sa svim mogućim uzrocima. Uključivali su samopouzdanje, traženje pažnje i društvenu konkurenciju.

U radu objavljenom u Međunarodnom časopisu za mentalno zdravlje i ovisnost stoji "da je kao i kod ovisnosti o internetu, koncept "selfitisa", odnosno ovisnosti o slikanju selfija počeo kao zabava, ali da je istraživanje kao i ovaj rad empiorijski potvrdilo njegovo postojanje".

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE


Istraživači su naveli da će studija koju je napisao doktor Mark Griffiths sa Nottingham Trent univerziteta pomoći pri razumijevanju "interakciju čovjek-računar, putem brojnih elektronskih uređaja".

Također je navedeno da će se slikanje selfija razvijati kako tehnologija napreduje.
Klix/Novikonjic.ba

krivača.

Stručnjaci za san sa Univerziteta Južne Australije, doktor Sioban Benks i doktorica Kristal Grant, bave se proučavanjem sna i njegove koristi za opšte zdravlje čoveka.

Oni otkrivaju savjete kako da se lakše probudite i da lakše napustite udobnost toplog dušeka i jorgana. A osnovni preduvjet za to je dobar san.

1. Dnevno svjetlo

Jutarnja svjetlost pomaže čovjeku da "podesi" svoj dnevni biološki ritam. Da biste održali pravilan i redovan ritam u odnosu sna i buđenja, čim se probudite, pustite dnevno svjetlo u prostoriju u kojoj ste spavali.

2. Spavajte u mraku

Suprotno prethodnom, ne ostavljajte svjetlo upaljeno noću kada hoćete da zaspite. Jako svjetlo otežava san, pošto suzbija melatonin - hromon koji je veoma važan za dobar san.

3. Bez hrane

Obilan obrok pre spavanja nikako nije dobar za san, jer kada čovjek legne sa punim stomakom dolazi od pritiska na mišiće jednjaka, što sprečava protok stomačne kiseline i sadržaja stomaka (pojedene hrane).

Jedite svoj posljednji dnevni obrok najkasnije dva sata prije odlaska na spavanje.

4. Bez pića

Alkohol može da dovede do pospanosti, ali njegova konzumacija pred spavanje može da bude uzrok lošeg sna. Metabolizam alkohola dovodi do čestog buđenja, znojenja, ružnih snova i glavobolja.

Posljednje alkoholno piće dana trebalo bi popiti najkasnije četiri sata prije odlaska u krevet.

5. Stres

Ukoliko ste imali stresan dan, oslobodite se stresa prije odlaska na počinak. U tome će vam najprije pomoći topla kupka, dobra knjiga i šolja toplog čaja ili mlijeka.

6. Izbjegavajte uzbuđenje

Vježbanje, igranje kompjuterskih igara i gledanje televizije do pred sam odlazak na spavanje povećava stepen psihološkog uzbuđenja i time razbuđuje čovjeka.

7. Odredite rutinu

Dnevni biološki ritam najbolje funkcioniše kada ima svoju utabanu rutinu, zato pokušajte da ustanovite sebi što tačniji ritam, odnosno vreme odlaska na spavanje i buđenja.

8. Prilagodite okruženje

Za dobar san najbolje mjesto je tiha zamračena prostorija, koja je prethodno provjetrena i malo rashlađena.

Avaz/Novikonjic.ba

Vlada Federacije BiH danas je prihvatila informaciju o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2017./18. godini u FBiH koja će, s preporukama, biti upućena vladama kantona.

U školskoj 2017./18. godini, u osnovnim škola u Federaciji BiH registrirano je, u svih deset kantona, ukupno 187.679 učenika, od čega je 20.579 polaznika prvih razreda. Kada je riječ o srednjim školama, od ukupno 81.741 učenika, prvi razred je upisalo njih 20.197.

Kako je u informaciji istaknuto, analiza za period od školske 2013./14. godine do 2017./18. godine pokazuje smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred osnovne škole za 561 učenika ili 2,65 posto. Ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH se, također, kontinuirano smanjivao u ovom periodu za 11.161 učenika ili 5,61 posto.

Obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem potpun je u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10, a skoro potpun u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom. Osiguranje predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu značajno je radi smanjenja inicijalnih razlika među učenicima u predznanju i pripremljenosti za osnovnu školu, što doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti za postizanje uspjeha za svu djecu.

Smanjuje se i broj učenika upisanih u prvi razred srednjih škola, i on je od 2013./14. do školske 2017./18. godine manji za 1.847 ili 8,38 posto. Među kantonima koji su prešli na devetogodišnje osnovno obrazovanje u školskoj 2004./05. godini, zabilježeno je značajno smanjenja broja učenika prvih razreda srednje škole u školskoj 2013/14. godini, kada je prva generacija učenika, koji su završili osnovnu školu po devetogodišnjem programu, upisala prvi razred srednje škole.

Ukupan broj učenika srednjih škola u Federaciji BiH je u periodu školska 2013./14. - 2017./18. smanjen za 24.315 učenika, ili 22,93 posto.

Među preporukama koje će biti upućene kantonalnim vladama je i osiguranje dosljedne primjene Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH koji propisuje devetogodišnje osnovno obrazovanje.

Djeci predškolskog uzrasta treba omogućiti da budu uključena u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, a potrebno je uspostaviti efikasan sistem evidentiranja djece koja ne upisuju osnovnu i srednju školu i koja napuštaju obrazovanje prije njegovog završetka.

Preporučeno je i razvijanje i podržavanje programa naknadnog sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije i osiguravanje sredstva za ovu namjenu iz federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta. Općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju osigurati dovoljno sredstava za besplatan prijevoza učenika osnovnih škola, te za sufinansiranje nabavke besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene učenike.

S obzirom na kontinuiran trend smanjenja broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i neminovne posljedice viška prosvjetnog kadra, Vlada FBiH predlaže da problem viška kadrova ne bude rješavan kreiranjem odjeljenja s manjim brojem učenika, već njihovim uključivanjem, kao asistenata u nastavi, u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju.

Avaz/Novikonjic.ba

Nije lako živjeti s nekom fobijom u životu. One se ne pojavljuju bez razloga, a utjecaj u tome ima i nečija osobnost, sklonosti, prioriteti u životu. Stručnjaci su objasnili nekoliko najčešćih...

U vrijeme kad je postala popularna dijeta po krvnim grupama, mnogi su se zainteresirali za svoju krvnu grupu, pa i pokušali se hraniti prema dijetnom planu koji im odgovara.

Prema nekim teorijama, krvna grupa nula najstarija je i karakteristična za ljude iz razdoblja dok su još živjeli kao lovci, a kasnijim kretanjima i seobama naroda nastale su grupe A (ratari) i B (stočari i nomadi). Krvna grupa AB najmlađa je (urbanizacija i miješanje naroda), pa se u dijetnim planovima naglasak stavlja na namirnice karakteristične za ljude koji su se hranili tako. No hematolozi sve češće ističu kako se krvna grupa može povezati s povećanim rizikom od nekih bolesti.

- Za sve to još ne postoje dovoljno relevantna istraživanja i znanstveno utemeljeni dokazi nego samo zapažanja do kojih su istraživači došli anketnim upitnicima - upozorava dr. Irena Jukić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

foto: Dreamstime



Spoznaje o tome kojim su bolestima sklonije krvne grupe ne mogu nam puno pomoći jer krvnu grupu ne možemo promijeniti.
No promjenom životnih navika, prehrane i češćim kontrolama kod liječnika možda možemo pridonijeti prevenciji ili ranijem otkrivanju bolesti, što je korisno i za liječenje. Evo nekih od otkrića do kojih su hematolozi došli, uz tumačenja dr. Lawrencea I. Cytryna, hematologa-onkologa, koji se bavi istraživanjima u nekoliko bolnica u New Yorku.

I problemi sa zgrušavanjem krvi ovise o krvnoj grupi

Osobe s krvnom grupom 0 imaju manji rizik od razvoja krvnih ugrušaka, tvrdi dr. Cytryn. Istodobno, ljudi s krvnom grupom A, B ili AB imaju gotovo 30 posto veći rizik od razvoja Von Willebrandove bolesti (vWB). To je najčešći nasljedni poremećaj zgrušavanja krvi, do kojeg dolazi zbog nedostatka Von Willebrandova faktora (vWF), proteina koji je nužan za adheziju trombocita. To dovodi do problema sa zaustavljanjem krvarenja. Imate li taj problem i krvnu grupu kod koje je povećan rizik, treba provjeriti vWF, kaže dr. Cytryn.

foto: Dreamstime

Karcinom želuca

Ljudi s krvnom grupom 0 imaju znatno niži rizik od razvoja karcinoma želuca, dok se kod onih s krvnom grupom A bilježi veći rizik, tvrdi dr. Cytryn. Znanstvenici još nisu utvrdili zbog čega je tako, odnosno koji faktori na to utječu. No ako imate rizičnu krvnu grupu i česte probleme s nadutošću i zatvorom, tupom boli u želucu i(li) naglim gubitkom težine, svakako porazgovarajte s liječnikom i obavite pretrage koje će isključiti taj rizik.

Dreamstime | Autor: Dreamstimefoto: Dreamstime

Čir na želucu

Istraživanja pokazuju da ljudi s krvnom grupom A ili AB imaju manji rizik od razvoja peptičkog ulkusa, čira, koji se najčešće javlja kao ranica na stjenci želuca ili dvanaesnika, u odnosu na osobe s krvnom grupom 0, tvrdi dr. Cytryn. Iako još nema jasnih objašnjenja za to, istraživači nagađaju da je riječ o razlici u imunološkom odgovoru na infekciju kod pojedinih krvnih grupa.

Srčane bolesti

Krvna grupa 0 ima i do 23 posto manji rizik od razvoja koronarnih bolesti u usporedbi s ostalima, pokazalo je jedno istraživanje sa Sveučilišta Harvard. Prikupivši podatke iz dvije dugoročne istraživačke studije koje su pratile 89.500 odraslih osoba starijih od 20 godina, istraživači su otkrili da ljudi s krvlju AB imaju 23 posto veću vjerojatnost za razvoj bolesti srca od grupe 0. Oni s tipom B imali su povećan rizik od 11 posto, a oni s tipom A imali su povećan rizik od 5 posto. I u ovom slučaju, osim kod onih kod kojih postoji genetski uzrok, medicinski razlog zbog kojeg su baš krvne grupe AB i B ugroženije - nije jasan.

foto: Dreamstime

Rak gušterače

Još jedna pobjeda za krvnu grupu 0: Manje je vjerojatno da će ljudi s tom krvnom grupom razviti rak gušterače u odnosu na ostale, kaže Cytryn. Doista, istraživanje objavljeno u časopisu Journal of National Cancer Institute pokazalo je da osobe s krvlju tipa A imaju 32 posto veću vjerojatnost za razvoj raka gušterače, kod onih s krvlju tipa AB ta je vjerojatnost 51 posto veća, a kod onih s tipom B čak 72 posto veća u odnosu na osobe s krvnom grupom nula.

24sata/Novikonjic.ba

Maska je lažno lice koje nosimo kako bismo ostavili određeni dojam i sakrili osjetljive dijelove sebe. Svatko od nas odrastao je u vrlo specifičnim uvjetima. Jedinstvena mama i jedinstven tata stvorili su jedinstveno dijete. No, ipak, uz svu našu unikatnost, u tajnim hodnicima naše psihe, u složenim uzorcima našeg emotivnog funkcioniranja postoje obrasci, uloge, maske koje su kod mnogih slične. Ti lažni slojevi identiteta nas održavaju na površini stvarnosti, u automatizmu svakodnevnice i u tipovima odnosa koji se ponavljaju i čine da se osjećamo kao da se, usprkos izmjeni likova, u filmu zvanom život vrti “stalno ista priča”.

Što se krije ispod?

Maska je tu da štiti, stvorena je kao obrana od boli, frustracije, zanemarivanja. Izuzetno je malo ljudi koji su odrasli u zdravim obiteljskim uvjetima gdje su se osjećali vrijednima ljubavi samim time što postoje. Većina je dobivala roditeljsku pažnju i ljubav koja je uvjetujuća tj. osjećali su se prihvaćenima i voljenima onda kada bi ispunjavali određene uvjete ponašanja, a ono što je svako od nas zapravo trebao bila je ljubav koja je bezuvjetna. Na primjer, ako je dijete ljuto, a još uvijek osjeća da je voljeno, onda dobiva zdravu osnovu da se u životu može “boriti za sebe”, istaknuti se, izraziti svoju osobnu snagu i odlučnost, a da pri tom ne osjeća krivnju ili strah od odbacivanja. Ako je dijete tužno i zbog suza ga se ne posramljuje, ne kažnjava ili ignorira, ono dobiva poruku da i u svojoj slabosti može biti prihvaćeno i voljeno. Na taj način stječe zdravu osnovu za iskazivanje tuge u budućnosti, jer realno gledano – život nije uvijek predivan. Povremeno je i bolan i frustrirajući, a kada se psihička energija ne troši na održavanje maske snage, već je čovjek u stanju priznati i suočiti se i s vlastitom slabošću, onda puno lakše razrješava aktualne životne situacije koje su frustrirajuće ili bolne.

Ranjeno dijete u odraslom čovjeku tijekom života teži zadobiti ljubav na način na koji ju je naučilo zadobivati u djetinjstvu – uslužnošću, samostalnošću, pristojnošću, kontroliranjem, hrabrošću i tako dalje. Ta rana je poput neke vrste oranice, plodnog tla za rast gorkih plodova života, za rast maski. Ispod maske se kriju fragmenti dječje psihe – agresija, egoizam, taština i sve one emocije koje su etiketirane negativnima. Ispod maske se krije “loš ja”, odbačeni, neprihvaćeni ja, bed guy, bed girl – možemo mu pridati bilo koji od ovih naziva. Taj “loš ja” je upakiran u omotač sačinjen od srama koji stvara dodatnu tjeskobu i pritisak, a maska je ta koja stoji između naše ranjivosti i drugih ljudi što sprječava bliskost, kako s drugima, tako i sa nama samima.

Zamislimo li slojeve naše ličnosti kao koncentrične krugove, maska je vanjski obod, fasada za gledanje. Ispod te fasade je upravo ono suprotno – “loš ja”. Tako se pod maskom dobrodušne i svima uslužne žene može nalaziti agresija i okrivljavanje, a ispod maske snažnog muškarca-zaštitnika strah i taština. Taj, nepoželjni sloj naše osobnosti stoji između zdrave, ljudske (ujedno i božanske) jezgre, između autentičnog ja i maske.

Dok maska pada…

Maska, budući nije dovoljno stvarna, stalno traži potvrdu same sebe u očima drugih. Tako možete naići na skupine ljudi s maskom moći koji se hvališu svojim pobjedama, uspjesima i herojstvima. Možete naići grupe ljudi s maskom dobrote koji idealiziraju svijet ili se stalno žale jer su razočarani u ljude. Možete naići na ljude s maskom nedodirljivosti koji veličaju svoju nepovredivost i distanciranost od života.

Maska u svojoj nesvjesnoj dinamici ima kodiranu dječju povredu. To tužno, ljuto, odbačeno, neprihvaćeno unutarnje dijete se ima potrebu osloboditi. No, budući je maska predugo tu, zavirivanje pod nju čovjeka prije svega plaši. Maska s vremenom kao da preuzme osobu koja, živeći zadanu ulogu polako zaboravlja na svoju pravu prirodu, upada u iluziju i život provodi kao u nekom filmu ili transu. S vremenom unutarnja praznina, tjeskoba i nezadovoljstvo rastu. Kada čovjek napokon osvijesti da ga maska ne vodi tamo kamo bi iznutra želio stići – do mira, samopouzdanja i zadovoljstva – odjednom osjeti želju dublje upoznati sebe. Ali, to “dublje” ga plaši, jer… što ako ispod maske nema ništa? Što ako je ispod maske praznina?

Suočavanje s vlastitom unutarnjom prazninom, depresijom, stagnacijom, bespomoćnošću ili bilo čim drugim što se ispod maske krije, dovodi do novog iskustva. Jaki se osjete slabima, dobri se osjete lošima, nedodirljivi se osjete izloženima. Nakon toga, ako je čovjek iskren prema sebi, počinje uviđati koliko je energije trošio na formiranje maske, što ga je dovelo samo do obezvrjeđivanja sebe. S druge strane, napuštanje lažnih pravila i pretvaranja dovodi do oslobađanja životne energije koja je bila blokirana u maski. Začarani krug u koji je uhvaćena zamaskirana potraga za ljubavlju prestaje.

Više nema upadanja u situacije koje vode ka sličnom načinu povrjeđivanja kakvo se događalo tijekom djetinjstva. Na primjer, žena koja pristaje na mrvice pažnje muškarca zato što je dok je bila dijete njen otac uglavnom bio odsutan i ono malo što joj je pružao za nju je predstavljalo nešto jako vrijedno. Ili, primjerice, muškarac koji nosi masku moći jer je kao dijete svjedočio scenama obiteljskog nasilja, pa privlači žene koje se u odnosu na njega postavljaju kao žrtve. Ili, recimo osoba koja nosi masku nedodirljivosti pa se s vremenom sve više izolira i osamljuje kako bi sakrila činjenicu da se osjeća ranjivo i loše.

Puno je različitih načina na koje se maske reflektiraju na svakodnevni život, na odabir partnera i prijatelja, a dok padaju, dok se tope, često se puno toga u životu mijenja. Neki ljudi odu, neki dođu, mnogo toga se razbistri i dugogodišnji problemi odjednom postaju rješivi. Bude se kreativne sposobnosti unutarnjeg djeteta koje u život odraslog čovjeka unose spontanost, neposrednost i lakoću. Život postaje interesantniji, a odnosi iskreniji… kažu iz Sense…

Maska dobrote

Kako bi od drugih dobila pažnju i ljubav, osoba s maskom dobrote ima potrebu stalno biti na usluzi, pretjerano popuštati i tolerirati, prikazivati se uvijek dragom, ljubaznom i podložnom. Prikazujući se slabijom nego što jeste, osoba s maskom dobrote je često sklona stvaranju ovisničkih odnosa kroz koje traži da ju netko zaštiti ili da se pobrine za nju. S druge strane, maska dobrote može rezultirati i osjećajem superiornosti jer se osoba doživljava boljom i moralnijom od drugih. Može dovesti i do kroničnog razočaranja životom i upornog prebacivanja odgovornosti za svoje ponašanje na druge. Okrivljujući druge za vlastitu nesreću, maska dobrote jača, a ispod nje se gomila očaj i pomanjkanje inicijative za sređivanje vlastitog života.

Maska moći

Osoba s maskom moći se doima izrazito samopouzdanom i nezavisnom, a osjećaj moći postiže kroz kontrolu i agresiju. Život smatra borbom i idealizira snagu, kompetenciju i herojstvo naspram nježnosti, pažnje i bliskosti. Maska moći pod svojom tvrdoćom skriva dječji osjećaj bespomoćnosti koji isplivava kroz strah od onih koje osoba doživljava potencijalno moćnijima od sebe. Osjećaj sigurnosti i samopouzdanja se temelji na potrebi za pobjeđivanjem i neprestanim potvrđivanjem dominacije, a slabosti i potrebe koje uključuju druge ljude kao da ne postoje. Maska moći zapravo slabi realne kapacitete i realnu snagu osobe, jer je nemoguće stalno pobjeđivati i potrebno je uložiti veliki psihički napor u održanje takve lažne slike.

Maska popularnosti

Maska popularnosti želi poručiti: tražen(a) sam na sve strane, svima sam super, svi me hoće za sebe. Bez obzira što osoba s maskom popularnosti možda zaista i ima širok krug prijatelja i poznanika, maska ju tjera da se svidi baš svima, što je nemoguće. Kao i kod svake maske, i ispod ove se krije upravo ono suprotno – osjećaj usamljenosti i neželjenosti. Stvarajući privid omiljenosti od širokog kruga ljudi osoba stječe lažni osjećaj vrijednosti koji je ovisan o pogledima i divljenju drugih. Kada takvog “goriva” manjka, povlači se u sebe, izolira se i vida svoje rane u samoći.

Maska nedodirljivosti

Osobe s maskom mirnoće, distanciranosti ili nedodirljivosti se često doživljavaju psihički ili duhovno superiornima. Zapravo je posrijedi bijeg od prisnosti, izdizanje iznad osjećaja, odavanje dojma neranjivosti i nedostižnosti. Ova maska veliča držanje po strani i iluziju vlastite nepovredivosti, a ispod nje se kriju očaj i mrtvilo koji ubijaju ambiciju i sposobnost ulaska u neposredne i iskrene međuljudske odnose. Kod osoba s ovom vrstom maske suočavanje s vlastitom “dodirljivošću” zahtjeva dosta hrabrosti jer su osjećaji gotovo sasvim poništeni distancom koja je stvorena između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Kako osvijestiti masku?
– Što više puta se tijekom dana zapitati: “Ponašam li se onako kako se osjećam?”
– Kada se javi loš osjećaj, pokušati se prisjetiti je li sličnih takvih osjećaja bilo u djetinjstvu
– Pokušati povezati dinamiku obiteljskih odnosa i problematičnih odnosa koji se događaju u sadašnjosti
– Svjesno odustati od ponašanja koja podržavaju masku. Recimo, kod maske moći – u nekim situacijama pokazati slabost. Kod maske dobrote
– Prestati stalno udovoljavati drugima

Napisala Žana Alpeza

Mreža za izgradnju mira/Novikonjic.ba

Jeste li se ikad zapitali koliko je koja životinja inteligentna i kako se njihova inteligencija mjeri?

Stres je svakodnevna pojava s kojom se nosimo gotovo svi. Želite li u samo 5 sekundi saznati koliko ste doista pod stresom i u kakvom je staanju vaš um i tijelo, napravite mali test uz pomoć optičke iluzije.

Ljubav je samo riječ, dok se ne pojavi netko tko joj da smisao. Ljudi kažu da se u životu stvarno zaljubljujemo samo tri puta i da za svako postoji pravo vrijeme i određeni razlog…

Prva ljubav

S njom se čovjek obično susreće u tinejdžerskim godinama i to je ona nevina prva ljubav koja zvuči poput ljubavnih priča koje čitamo i gledamo na televiziji. To je ljubav koja udovoljava očekivanjima društva, a možda i našim obiteljima.

Ulazimo u nju vjerujući da će to biti naša prva i jedina ljubav. Ponekad, čak i kad stvari ne funkcioniraju, ljudi će staviti sa strane svoje stavove, želje ili mišljenja, samo kako bi pokušali održati tu vezu. Ova ljubav samo izgleda ispravno, izvana, jer u većini slučajeva ljudi još ni ne znaju što žele, niti su formirani kao ličnosti.

Druga ljubav

Ova ljubav je obično ona “teška” ljubav, koja nas podučava životnim lekcijama o tome tko smo i što od života želimo, te kakvu stvarno ljubav tražimo. Ova ljubav boli, puna je laži i zabluda, manipulacije i suza.

S drugom ljubavi nije rijetko da se vrtite u začaranom krugu, a mnogi će više puta prekinuti i ući ponovno u isti odnos uvjereni da će uspjeti nešto promijeniti. No ona obično postaje sve gora i gora te sve ispunjenija dramama i problemima. Poput sapunica, drama koja obilježava ovu vezu je upravo ono što nas drži ovisnima o priči. Za vrijeme ove ljubavi čini se da je bitnije “popraviti” vezu, nego stati i razmisliti ima li to uopće smisla. Ova ljubav nas uči tko smo, što smo i što uopće želimo od veze.

Treća ljubav

To je ona ljubav koja nas ulovi potpuno nespremne. To je ljubav kojoj se ne nadamo, koju ne očekujemo, jer se čini potpuno pogrešnom, budući da nerijetko sliči idealnoj ljubavi koju si ljudi zamisle nakon brodoloma druge ljubavi.

Ona je vrsta veze između dvoje ljudi koja se teško može objasniti riječima, i zbog nje ljudi rade i najluđe stvari, budući da za razliku od prve dvije ljubavi, u ovoj nema očekivanja i planova. Prvi put, partneri se prihvaćaju točno onakvi kakvi jesu.

Ona ruši sve “predrasude” vezane za ljubav i kreće se u smjeru koja odgovara nama i našim potrebama, a ne razvija se prema idealnom scenariju. Jedna od posljedica ove ljubavi je da ljudi postaju najbolja verzija sebe, otkrivaju pravo značenje ljubavi i poštovanja, suživota i svega što je potrebno da bi veza između dvoje ljudi izdržala sve prepreke koje život nosi.

Neki nikada ne dožive treću ljubav…

Ponekad je ljudima potrebno više loših veza ili dugo vremena da prepoznaju pravu ljubav i osobu s kojom dolazi, ali ona je uporna i nerijetko će pronaći način da se pokaže osobi kojoj je namijenjena. Možemo izabrati da ostanemo s našom prvom ljubavi, onom koja izgleda dobro izvana i koju drugi odobravaju i podržavaju. Možemo se odlučiti ostati s drugom ljubavlju, pod pretpostavkom da, ako se budemo borili za nju da će na kraju i biti ono što želimo da bude. Ili možemo odlučiti čekati našu treću i istinsku ljubav, piše Trending Pulse.

Za svako pravilo postoji iznimka, tako da sigurno postoje ljudi koji su iz prve našli srodnu dušu ili oni koji nikad nisu našli pravu ljubav. Ali, uglavnom u ljudskim životima, spiralom učenja na vlastitim greškama, često se ponavlja upravo ovaj uzorak.

24sata/Novikonjic.ba

Page 1 of 34