Abeceda demokratije: Organizacije civilnog društva (OCD) - socijalno 'ljepilo' koje društvo drži zajedno

FOTO: Google, ilustracija FOTO: Google, ilustracija

Najkraće rečeno, civilno društvo jesu građani koji se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja.

Još su stari Grci i Rimljani poznavali ovaj institut. Po njihovom poimanju bilo je to političko društvo u kojem su aktivni građani sudjelovali u oblikovanju politike.

U 18. i 19. stoljeću izraz civilno poistovjećuje se sa uljuđeno, kultivirano.

Jedan od autora iz tog vremena Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno društvo kroz duh zajedništva koji je vladao u američkom društvu tog vremena, a očitovao se kroz supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva. Nešto južnije, u Latinskoj Americi, Antonio Gramsci opisuje civilno društvo kao socijalnu interakciju institucija i organizacija kulturne tematike između države i tržišta.

Po definiciji, civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa. U svoje aktivnosti najčešće uključuju volontere. Podrazumijeva aktivno građanstvo koje želi i izaziva promjenu u svojoj lokalnoj zajednici i društvu.

Organizacije civilnog društva (OCD) su organizacijske strukture čiji članovi imaju ciljeve i odgovornosti od općeg interesa te koji djeluju kao posrednici između javnih vlasti i građana. One su socijalno 'ljepilo' koje društvo drži zajedno. Demokratska društva karakterizira postojanje triju sektora: javnog (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilni ili ‘treći’ sektor).

I direktorica za promociju civilnog društva (CPCD) Aida Daguda ističe da je, u procesu evropskih integracija, važna uloga organizacija civilnog društva koju moraju odigrati odgovorno.

– Civilno društvo je samo dio ukupnog društva u Bosni i Hercegovini, te nam, iako je postignut napredak u posljednjih dvadesetak godina, nedostaje još dosta znanja, zajedništva i hrabrosti – naglasila je.

Civilno društvo predstavlja svima dostupnu mogućnost da se uključe u društvene procese kao što su javne konsultacije, uticanje na pravljenje politika, donošenje odluka itd. Ono se jednako sastoji od masovnih, grupnih, pa i individualnih akcija.

U skorije vrijeme se društveni aktivizam sve više posmatra kao svojevrsna obaveza svakog građana, u poređenju sa ranijim konceptom privilegije. Ovakva vrsta djelovanja bi trebala biti izvan kontrole vlasti i predstavlja čisti izraz javnog mnijenja.

Većina teoretičara demokratije i civilnoga društva slažu se o jednoj činjenici ─ da je mjesto civilnoga društva u međuprostoru države, njenih aparata i ekonomije s jedne, i građana s druge strane. Tako je ono „mreža autonomnih asocijacija, nezavisnih od države, koja povezuje građane u stvarima od zajedničkog interesa, koje bi samim svojim postojanjem ili djelatnošću moglo da utiče na državnu politiku.“ (Charles Taylor).

Uslov za postojanje civilnog društva je slobodno i otvoreno društvo zasnovano na vladavini prava, socijalnoj pokretljivosti, komunikacijama, društvu tolerancije i slobode kretanja ideja i ljudi.


(Izvori: Vikipedija i Leksikon socioloških pojmova, autor Senadin Lavić)

Novikonjic.ba

Rate this item
(1 Vote)