SJEĆANJE NA ZAVNOBIH / Kako se država stvarala i u ratnim uslovima: BiH prije 75 godina obnovila temelje državnosti

Sačuvani dokumenti o uspostavljanju modernih temelja državnosti BiH od prije 75 godina unazad, pričaju historičari, uče nas kako se država pravila i u najluđim vremenima.
Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održano je 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu. Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.

Dan državnosti BiH izglasalo je 247 vijećnika ZAVNOBiH-a iz svih krajeva, društvenih i nacionalnih sredina BiH, čime je naša zemja obnovila državnost koju je izgubila 1463. godine padom pod upravu Osmanskog carstva.

"Prvi put u historiji BiH sastali su se predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda povezani čvrstim bratstvom u ustanku s ciljem da se, na osnovu rezultata borbe naroda Jugoslavije i naroda BiH, donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju kako to odgovara njihovoj volji i interesima", piše u glavnom dokumentu, Rezoluciji ZAVNOBiH-a.

Čuvanje naslijeđa


Sve uspomene na ovaj period od prije 75 godine čuva Historijski muzej BiH. Kutija sa oko 550 dokumenata, govori nam kustos Amar Karapuš, sadrži jednu priču o konstituisanju vlasti unutar BiH.

"To je jedan čitav plan od sistema obrazovanja, organizacije zdravstva i drugih segmenata društva. Zaista je fascinantno da se može napraviti jedan takav presjek upravo u ratnom dejstvu. Svi ti sadržaji izuzetno su značajan pokazatelj na koji način se u ratnim vremenima formirala država, a mi danas od 1995. pa na ovamo nismo napravili nikakav korak naprijed, koliko je to urađeno u BiH još dok je rat trajao", kazao nam je Karapuš.

Historijski muzej nekada je bio Muzej revolucije i njegov osnovni zadatak prije osnivanja u novembru 1945. bio je prikupljanje, istraživanje i prezentacija naslijeđa iz Drugog svjetskog rata, borbe protiv fašizma... Prva izložba u ovoj zgradi bila je otvorena 25. novembra 1964. godine povodom Dana državnosti. To je bila stalna muzejska postavka koja je prezentirala naslijeđe revolucije.

U Historijskom muzeju BiH posebno su ponosni na Deklaraciju sa drugog zasjedanja, odluke sa prvog i drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a te brojne predmete ratnih heroja.

Ove dokumente često su skenirali i koristili razni istraživači, ali građani BiH danas ih se sjete tek pred državni praznik, 25. novembra, kada oni doživljavaju svoj maksimum.

"Ne možemo zanemariti ljude koji se bave istraživačkim poslom i koji kontinuirano dolaze u muzej. Uz Arhiv BiH i Historijski arhiv Sarajeva, ovo je manje-više najrelevantnija institucija kojoj se oni mogu obratiti za istraživanje takve građe. Međutim, pored muzejskih profesionalaca i istraživača, ostala publika nije toliko zainteresovana za dokumente. Sami pokušavamo formirati kulturu sjećanja na jedan dan. To me plaši. Svi se na jedan dan sjetimo onoga što treba trajati cijelu godinu", ističe Karapuš.

Historija i mladi


Mlađe generacije, dodaje kustos Historijskog muzeja BiH, nerijetko znaju iznenaditi svojim znanjem o ovom periodu historije BiH. Kako kaže, iako ih 80 posto nikada nije ni čulo za Drugi svjetski rat, informacije s kojima rapolaže onih 20 posto su zaista fascinantne.

"Taman kad pomislim da li ova djeca išta uče, pojave se generacije od trećeg do petog razreda koje ne da znaju šta je revolucija, već prepričaju i kad se ona desila, za koji period je vezana i slično. Često ostanem fasciniran odgovorima nekih mališana. Njihovo znanje ovisi i od toga koliko roditelji s njima rade. Nastavnici mogu pratiti plan i program, ali roditelji su tu najvažniji faktor", smatra Karapuš.

Pored historijskog značaja svih uspomena na ZAVNOBiH, Karapuš naglašava kako današnje društvo može mnogo naučiti iz tih ostavština.

"Bitno je da nas nauči na koji način ljude motivirati i privući sebi da pristupe nekim odluka sa entuzijazmom, a da ne razmišljaju samo 'gdje sam ja tu'. To je glavni kontekst u kojem se mogu upotrijebiti i dokumenti ZAVNOBiH-a nastali u ludim vremenima. Oni su pokazatelj kako su antifašizam i antifašističko naslijeđe jedna zajednička poveznica svih zemalja Jugoistočne Evrope", zaključio je Karapuš.

Podsjećamo, u danima stvaranja države BiH na zasjedanju u Mrkonjić Gradu bilo je različitih prijedloga i mišljenja o tome da BiH bude autonomna pokrajina.

Više članova Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije (CK KPJ) predlagalo je da BiH ima status autonomne pokrajine, a ne status ravnopravne federalne jedinice. Pri tome se, prije svega, mislilo na "autonomiju uz Republiku Srbiju ili Hrvatsku".

Pokrajinski komitet KPJ za BiH je jednoglasno i odlučno zastupao stav da BiH može imati samo status ravnopravne federalne jedinice u federativnoj Jugoslaviji, a priključenje BiH federalnoj jedinici Srbiji ili Hrvatskoj nije moglo doći u obzir kao konačno rješenje.

Nakon dugih i iscrpnih razgovora oko budućnosti BiH, predstavnici Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH Rodoljub Čolaković i Avdo Humo otišli su kod Josipa Broza Tita i iznijeli mu problem. Tito je presudio u ovom slučaju.

"BiH mora biti ravnopravna republika najmanje onoliko koliko su to Srbija i Hrvatska. I drugo, Muslimani moraju biti apsolutno ravnopravan narod, u mjeri koliko su to Srbi i Hrvati u BiH", riječi su Titove.

Podsjećamo, Tito je krajem sedamdesetih godina govorio kako BiH ne može pripadati ni ovom ni onom, već narodima koji je od davnina nastanjuju.

Današnji dan, 25. novembar, slavi se kao Dan državnosti BiH u Federaciji BiH, dok ga u entitetu Republika Srpska ignorišu već godinama.

Izložba pod nazivom "Historija vrline" povodom 75 godina ZAVNOBiH-a postavljena je u petak u Historijskom muzeju.
Novikonjic.ba
Rate this item
(1 Vote)