U susret Kurban-bajramu / Bajramski običaji u BiH: Tradicija muslimanskog praznika

Bajram, najveći vjerski muslimanski blagdan, širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, dočekuje se u porodičnom okruženju.

Ove godine Kurban-bajram pada u utorak, 21. augusta, 2018. godine, a centralna bajramska svečanost na području Medžlisa Islamske zajednice Konjic bit će održana u sportskoj dvorani u Konjicu u 6:37 h.

Kurban-bajram ili Hadži-bajram je muslimanski praznik koji nastupa 10. Zu-I-hidždžeta islamske lunarne godine i traje četiri dana. To je praznik koji je u uskoj vezi sa obavljanjem hadža i klanja kurbana. Sva četiri dana, koliko traje Kurban-bajram, zabranjeno je muslimanima postiti.

Po povratku iz džamije s bajram-namaza kolju se kurbani i poslije toga se kurbansko meso dijeli rodbini, komšijama i prijateljima, siromašnim i dr. Kurbane dijele najviše djeca i običaj je da oni kojima se udijeli kurban daruju djecu i daju im bajramluk u novcu. Valja posebno naglasiti da se pod pojmom “komšija”, kojima se, pored ostalih, dijeli i daje kurban, podrazumijevaju i komšije drugih vjeroispovjesti. Od kurbanskog mesa sprema se ručak kojem prisustvuju članovi uže porodice.

U tradiciji bosanskih muslimana ovaj praznik zauzima posebno mjesto. Od jutarnjih sati muški članovi porodica odlaze na sabah-namaz, a nakon toga klanjaju bajram-namaz, dolaze kući, čestitaju i obavljaju bajramske dužnosti.

Kad se ide na bajram-namaz običaj je da se u džamiju ode jednim a vrati drugim putem. U toku klanjanja bajram-namaza u džamiji se uče tekbiri, a Bošnjaci na putu od kuće do džamije na bajram-namaz uče, u sebi, i tiho tekbire;

Nekada je za Bajram bila rasprostranjena i praksa da se sašije novo odijelo na koje se mjesecima nestrpljivo čekalo.

Najčešći bajramski ručak u Bosni i Hercegovini počinje supom ili čorbom, nakon čega slijedi varivo, sarma, bosanski lonac i slična jela. Slijede pite, pa pečeno meso s povrćem… Bajramski specijaliteti su begova čorba, bosanski lonac, hadžijski ćevap, različite dolme i sarma. Na stolu su nezaobilazne i različite pite. Slatkiši su vrlo bitan element bajramske trpeze, a najčešće su to baklava, ružice, tufahije i halva.

Ovaj praznik predstavlja i posebnu radost za djecu. Bajram banka ili bajramluk je nešto što se čeka i čemu se raduje.

Običaj je da djeca obilaze stariju rodbinu i komšije i da budu darivani novcem, čokoladom ili bombonama. Nekada su bile popularne "šećerke". Djeca su nekada roditeljima Bajram čestitali ljubljenjem u desnu ruku, a roditelji uzvraćaju djeci ljubljenjem u čelo i darivanjem uz hajr-dovu. Taj običaj se u BiH ponegdje očuvao do danas.

Prvi dan Bajrama se provodi u krugu porodice koja se okuplja kod najstarijih članova, drugi dan se obilaze mezarja. Drugi dan Bajrama je ujedno i Dan šehida, dok je treći dan predviđen za druženje s prijateljima i poznanicima.

Također u nekim krajevima nekad je postojao i tzv. ženski bajram. On bi nastupio nakon što su završena bajramska slavlja tj. prva tri dana Bajrama kao nezvanični četvrti dan. Tad su žene koje su tri dana Bajrama dočekivale goste pronalazile vrijeme za sebe.

Bajram je također i dan kad se miri i prašta. Dan u kojem se zaborave svađe.

radiosarajevo.ba-novikonjic.ba

Rate this item
(0 votes)