INTERVJU - Ministrica Dilberović: Moramo uskladiti obrazovanje i potrebe tržišta rada

Elvira Dilberović, federalna ministrica obrazovanja i nauke, u intervjuu za Faktor, osvrnuvši se na obrazovni sistem u našoj zemlji podsjeća da je još uvijek baziran na tradicionalnom konceptu.

Govoreći o odnosu između obrazovanja kadrova i potražnje na tržištu, objašnjava da nažalost, FBiH nema jedinstvenu upisnu politiku, niti institucije ili tijela, koja se sistemski bave praćenjem i planiranjem u oblasti upisne politike i tržišta rada. Osvrnula se i na "nicanje" privatnih fakulteta u Federaciji, kao i na različitost obrazovne politike po kantonima

Najprije, šta podrazumijeva reforma osnovnog i srednjeg obrazovanja i gdje je tu naša zemlja?

- Reforma odgojno-obrazovnog sistema, kao i svaka druga, jeste jedan proces. Kada je riječ o osnovnom i srednjem obrazovanju, reforma je započela 2003. godine usvajanjem Okvirnog zakona koji je u zakonodavnom smislu trebao ponuditi novu organizaciju odgojno-obrazovnog procesa. Naš obrazovni sistem još je baziran na tradicionalnom konceptu koji se ogleda u ekstenzivnom pristupu stjecanju novih znanja, sa mnoštvom suvišne faktografije, a koji treba zamijeniti obrazovnim sistemom baziranim na ishodima učenja, na čemu se, dakle, i radi. Ono o čemu bi još osobito trebalo povesti računa, kada je u pitanju reforma obrazovanja, odnosi se na nastavne planove i programe, kvalitet izvođenja nastave, kvalitet nastavnih sredstava i opreme u školama. Zatim, stanje školskih objekata i kabineta za praktičnu nastavu, zastupljenost i kvalitet praktične nastave, kao i upisna politika.

Šta još obuhvata bolje obrazovanje?

- Stjecanje novih znanja, vještina, kompetencija koje su kompatibilne sa zahtjevima tržišta rada. U tom pogledu, teško da se možemo uporediti sa zemljama u Evropskoj uniji. Naša je namjera, u saradnji sa nadležnim kantonalnim ministarstvima, osmisliti kako održivo usmjeriti obrazovanje prema tržištu rada. Također, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke zadnjih godina radi na koncipiranju dokumenata koji bi pomogli razvoju djelatnosti karijerne orijentacije u Federaciji BiH. Afirmiranje savremenog pristupa razvoju karijerne orijentacije umnogome bi doprinijelo odgovornijim i kvalitetnijim odlukama mladih u vezi s izborom srednje škole te fakulteta, odnosno buduće profesije.

Kada smo već kod tržišta rada, na koji način još smanjiti disbalans između obrazovanja kadrova i njihove potrebe na tržištu?

- Upisna politika utječe na tržište rada jer se njome planiraju vrste obrazovnih programa koji će se izučavati u institucijama formalnog obrazovanja i određuju upisne kvote za svako od profila obrazovanja koji se nude u ovim institucijama. Stoga, upisna politika u dobroj mjeri diktira ponudu radne snage na tržištu rada. S druge strane, tržište rada bi trebalo da utječe i na upisnu politiku prvenstveno preko pokazatelja o suficitarnim i deficitarnim zanimanjima, o čemu bi se trebalo voditi računa prilikom izrade planova upisa u obrazovne ustanove. Ovom prilikom treba istaknuti dvije stvari i to, kompatibilnost upisne politike sa potrebama tržišta rada i kompatibilnost nastavnih planova i programa sa znanjima i vještinama potrebnim tržištu rada.

Da li mi imamo jedinstvenu upisnu politiku?

- Nažalost, Federacija Bosne i Hercegovine nema jedinstvenu upisnu politiku, niti institucije ili tijela koja se sistemski bave praćenjem i planiranjem u oblasti upisne politike i tržišta rada. Zato treba iskoristiti mogućnosti Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u Federaciji BiH na kojoj bi se vodila rasprava o upisnoj politici u svakom kantonu s aspekta potreba tržišta rada, kao i s aspekta evidencije o nezaposlenim osobama koju vode službe za zapošljavanje, te usaglašavala politika planiranja kadrova po pojedinim zanimanjima. Potrebno je mlade školovati za tržište rada i zanimanja koja će ih brzo uvesti u prostor rada. Kad su mladi izvan svijeta rada, preduzećima nedostaje energija, entuzijazma, inovacija, a to su dragocjena opća dobra koja poboljšavaju i privredni život i javno zadovoljstvo.

Kako komentirate svakodnevno "nicanje" privatnih fakulteta u FBiH? Da li se diplome tih studenata, znanje, mogu mjeriti sa onim na državnim fakultetima ?

- U ovom trenutku u Državni registar akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini upisano je 27 visokoškolskih ustanova, od čega svih osam javnih i 19 privatnih visokoškolskih ustanova na prostoru čitave Bosne i
Hercegovine. To znači da akreditirane visokoškolske ustanove ispunjavaju uvjete iz Odluke o normama kojima se određuju minimalni standardi u području visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Odnosno, da imaju odgovarajuću
infrastrukturu: prostor i opremu te da kadrovski ispunjavaju (minimalne) standarde. S druge strane, nijedna visokoškolska ustanova nije akreditirala studijske programe, u skladu s rečenom Odlukom. Vjerovatno je da dio privatnih univerziteta može garantirati znanje studentima, ali to ne možemo znati i jasno izgovoriti prije akreditacije studijskih programa. Pravu sliku ćemo imati nakon što javne i privatne visokoškolske ustanove ostvare akreditaciju studijskih programa, kako je zakonom predviđeno i obavezujuće.

U FBiH svaki kanton ima svoju obrazovnu politiku, pa djeca ne idu u isto vrijeme ni na raspust. Kako taj problem riješiti?

- Problem obrazovnog sistema u Federaciji BiH nije samo u njegovoj decentralizaciji i prekomjernoj fragmentiranosti, nego i u sporosti provođenja reformskih procesa, pogotovo kod usklađivanja kantonalne legislative sa onom na državnom nivou. Unutar Federacije nailazimo na značajne razlike među kantonima u pogledu obrazovanja, i to najviše zbog neujednačene dinamike usaglašavanja kantonalnih obrazovnih zakona sa okvirnim obrazovnim zakonima, nemogućnost finansiranja obrazovanja, prijevoza, prostornih i kadrovskih resursa te drugih pitanja koja se tiču organizacije i provođenja obrazovnih politika. Sve ovo je i definiralo najvažnije ciljeve Ministarstva, u mom mandatu, a oni se odnose na harmonizaciju obrazovnih propisa i standarda, kao i kvalitetu u pružanju usluga obrazovanja kako u Federaciji BiH, tako i usklađivanju sa standardima i dobrom praksom u obrazovnim sistemima država članica EU. Svakom djetetu omogućiti pristup i učešće u kvalitetnom obrazovanju. Dati mogućnost za vertikalnu i horizontalnu prohodnost u obrazovnom sistemu, što će pružiti priliku svakom djetetu i mladom čovjeku da kreira vlastiti obrazovni put i razvoj karijere koji najbolje odgovara njegovim individualnim potrebama, ali i zahtjevima savremenog društva i tržišta rada.

Faktor/Novikonjic.ba

Rate this item
(0 votes)